Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u obraćanju na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u svjetlu priprema sjednice Evropskog vijeća od 21. do 22. marta 2024. istakla je da je Bosna i Hercegovina u proteklih mjeseci napravila impresivne iskorake.
"Da, sada smo u danima uoči gustog dnevnog reda sjednice Evropskog vijeća, s temama, kao što ste rekli, od Ukrajine do Bliskog istoka, od odbrane do proširenja. Danas želim da se fokusiram na dvije teme. Jedna je Bliski istok, a druga proširenje", kazala je Von der Leyen, te dodala:
"Upravo u ovom trenutku, brod isplovljava s Kipra do sjeverne Gaze, s najosnovnijom humanitarnom pomoći, a koja je i danas najpotrebnija. Riječ je o prehrambenim artiklima, najobičnijim, najosnovnijim prehrambenim artiklima za stanovništvo suočeno s humanitarnom katastrofom. Ovaj pomorski koridor rezultat je nezapamćene međunarodne saradnje, pod palicom predsjednika Nikosa Christodoulidesa. Radili smo ruku pod ruku ne samo sa Kiprom, već i sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom. Prije nekoliko dana sam posjetila luku Larnaka, kako bih iz prve ruke svjedočila završnim pripremama prije isplovljavanja broda. Impresivno je jednako koliko je i nužno. Nakon što bude u cijelosti operativan, ovaj pomorski koridor mogao bi garantovati održiv, regulisan i snažan protok pomoći u Gazu. Ovo je prvi put da je jedan brod dobio dozvolu za isporuku pomoći Gazi od 2005. godine. U konačnici, to je još jedan dodatni pojas za spasavanje stanovništva u Gazi", rekla je Von der Leyen.
Dodala je da situacija na terenu nikada nije bila tako dramatična i došla je do tačke ključanja.
"Svi smo u medijima vidjeli djecu koja umiru od gladi, što je nedopustivo. Moramo učiniti sve u našoj moći da to zaustavimo. Svi znaju koliko je teško prebaciti pomoć do Gaze i unutar Gaze. Moraju se koristiti sve rute kako bi se došlo do onih u stanju potrebe. Tu do izražaja dolazi pomorski koridor, koji može biti ključan da se poveća količina pomoći koja efektivno stiže do stanovništva sjeverne Gaze. Sjedinjene Države će sada raditi na uspostavljanju plutajuće luke za istovar velikih brodova. Do završetka tih radova, operišemo s manjim brodovima. Ujedinjeni Arapski Emirati i drugi partneri će sufinansirati teret. Kipar će upravljati polascima iz luke Larnaka. A mi, Evropska unija, planiramo intenzivirati našu logističku podršku na terenu. Koordinacioni tim EU-a je na Kipru. Mi ćemo finansirati i koordinisati protok evropske robe kroz ovaj koridor", kazala je.
Istovremeno, više zemalja, uključujući neke od naših država članica, počelo je dostavljati humanitarnu pomoć iz zraka iz Jordana u Gazu, podsjetila je.
"Mogu objaviti da smo aktivirali Mehanizam civilne zaštite EU-a kako bismo osnažili našu podršku. Ohrabrujem sve države članice da doprinesu svojim resursima, od padobrana do kontejnera, kako bi se omogućila stabilna i smislena opskrba pomoći u Gazi. Evropska komisija je samo ove godine izdvojila 250 miliona eura pomoći Palestincima. Ali pomoć mora stići do civila kojima je potrebna. A isporuka na terenu pokazuje se posebno izazovnom. Svjetski program za hranu je krajem februara bio primoran da obustavi svoje djelovanje na sjeveru pojasa, zbog sigurnosne situacije. Pomoć se sada često sama distribuira od strane stanovništva. I svi smo vidjeli dramatične slike", rekla je Von der Leyen.
Kako je kazala, mora se omogućiti sigurnost distribucije pomoći unutar Gaze.
"Zbog toga je još važnije raditi s onim agencijama koje su još uvijek prisutne na terenu. I to je slučaj sa UNRWA. Svi znamo za ozbiljne optužbe koje su iznesene protiv osoblja UNRWA u januaru. Zbog toga smo odlučili da ponovo razmotrimo naše odluke o finansiranju u svjetlu radnji koje su poduzele Ujedinjene nacije i UNRWA u odgovoru na iznesene optužbe. Od tada, Ujedinjene nacije su provele internu istragu i formirale nezavisnu grupu za reviziju, na čijem čelu je Catherine Colonna. UNRWA je također pristala na reviziju od strane vanjskih stručnjaka koje je imenovala Evropska unija. Kao rezultat toga, nastavit ćemo sa isplatom 50 miliona eura za podršku UNRWA. Sljedeće tranše će biti puštene čim Agencija preduzme ostale korake koje smo zajednički usaglasili i sve to s jednim jednostavnim ciljem da svaki euro koji uložimo bude utrošen u skladu s našim pravilima i stigne do Palestinaca u stanju potrebe", rekla je.
Naglasila je da u postojećim okolnostima, pomoć, sama po sebi, neće riješiti krizu.
"Naravno, Izrael ima pravo da se brani i bori protiv Hamasa. Ali u svakom trenutku se mora osigurati zaštita civila, u skladu sa međunarodnim pravom. I trenutno postoji samo jedan način da se obnovi adekvatan protok humanitarne pomoći. Narodu Gaze je potrebna hitna humanitarna obustava koja bi dovela do održivog prekida vatre. I to odmah", kazala je Von der Leyen.
Istakla je također da se mora imati na umu da je rizik dalje eskalacije realan.
"Situacija na granici Izraela sa Libanom i dalje je eksplozivna. Iran, kao pokrovitelj Hamasa, i dalje podstiče regionalne tenzije, na primjer, svojom podrškom hutskim teroristima u Jemenu. Jednako kao što znamo da oni podstiču rat Rusije protiv Ukrajine. Dozvolite mi da dodam da smo spremni odgovoriti dodatnim sankcijama, u slučaju da Iran isporuči balističke rakete Rusiji, kako je nedavno objavljeno. Bez održivog prekida vatre, zaraza rata u Gazi mogla bi se proširiti po cijelom regionu. Ovo je vrijeme da udvostručimo naše napore, zajedno sa državama članicama. Da bi taoci mogli da se vrate kućama. A stanovništvo Gaze dobilo ne samo humanitarnu pomoć, već i tračak nade, u pravcu rješenja dvije države".
Druga tema koje se također dotakla je proširenje, sa fokusom na Zapadni Balkan.
"U ovim godinama promijenili smo dinamiku u našem pristupu regionu. Shvatili smo da nije dovoljno samo čekati da nam se Zapadni Balkan približi. Nije dovoljno reći da su vrata otvorena. Također moramo preuzeti odgovornost i na svaki mogući način podržati njihov put ka našoj Uniji. Iz tog razloga smo osmislili naš Plan rasta za Zapadni Balkan. Zbog toga smo otvorili pristupne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, i zato smo se obavezali da ćemo isto učiniti i sa Bosnom i Hercegovinom", kazala je Von der Leyen i dodala:
"Danas mi, kao Kolegij, predstavljamo izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine. Riječ je o činjeničnoj analizi najnovijih dešavanja. I to daje vrlo jasnu sliku. Od naše odluke o dodjeli kandidatskog statusa, Bosna i Hercegovina je napravila impresivne iskorake. Ostvareno je više napretka za nešto više od godinu dana nego u više od jedne decenije. Prije svega, Bosna i Hercegovina je sada u potpunosti usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, što je ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja. Drugo, zemlja usvaja važne zakone, poput sprečavanja sukoba interesa koji je bio u zastoju sedam godina, a koji je sada usvojen, te zakona o suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma. Treće, upravljanje migracijskim tokovima se dalje unapređuje, a sada je spreman i početak pregovora o sporazumu s Frontexom nakon što je Predsjedništvo odobrilo pregovarački okvir. Četvrto, Ministarstvo pravde pristalo je da u domaće krivične evidencije uvrsti presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. I peto, u dijelu koji se tiče dijaloga i pomirenja, upravo je postao operativan novi upravni odbor za izgradnju mira", rekla je ona.
Istakla je da je potrebno još napretka za pridruživanje EU.
"Ali zemlja pokazuje sposobnost ispunjavanja kriterija za članstvo i ostvarivanja težnji svojih građana da budu dio naše porodice. Iz tog razloga ćemo danas donijeti odluku o preporuci Vijeću za otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Poruka koja dolazi iz Bosne i Hercegovine je jasna. Tako da i naša poruka mora biti jasna. Budućnost Bosne i Hercegovine je u našoj Uniji".
