Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u utorak je na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa jednoglasno donijelo odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31. decembra 2024. godine, skladno Zakonu o carinskoj tarifi.
Cilj ove privremene mjere je podrška domaćoj privredi u i konkurentnijem te povoljnijem poslovanju, uz zadržavanje postojećih radnih mjesta, kao i novom zapošljavanju.
Odlukom je obuhvaćeno 68 tarifnih oznaka u odnosu na 63 obuhvaćene u 2023. godini u sektorima tekstilne, obućarske, hemijske, metalne, prehrambene i grafičke industrije, kao i elektroindustrije.
Robe koje su obuhvaćene ovom odlukom su materijali i sirovine koji se smatraju repromaterijalom, jer ih koriste bh. proizvođači u vlastitoj proizvodnji za izradu gotovih proizvoda, u proizvodnji za izvoz ili su supstitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvaliteti potrebnoj za proizvodnju gotovih proizvoda.
Carinske stope na robe obuhvaćene ovom odlukom ne odnose se na robe koje su porijeklom iz zemalja s kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je utvrdilo Prijedlog memoranduma o razumijevanju između Direktorata civilnog zrakoplovstva Republike Srbije, Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine, Agencije za civilno zrakoplovstvo Crne Gore, Agencije za civilno zrakoplovstvo Republike Sjeverne Makedonije i Glavnog direktorata civilnog zrakoplovstva Republike Turkiye o međusobnoj suradnji.
Memorandum predstavlja osnovu zа ostvarivanje i jačanje saradnje između zemalja potpisnica, s ciljem unapređenje oblasti civilnog zrakoplovstva, i uključuje, među ostalim, priznavanje pilotskih dozvola, osnivanje pul stručnjaka i razmjenu iskustava u pogledu izrade i provedbe propisa o dronovima.
Na ovaj način se želi i koordinisati pristup vlasti civilnog zrakoplovstva u državama potpisnicama zajedničkim nastupom u međunarodnim zrakoplovnim organizacijama.
Istovremeno se memorandumom podržava zajednička inicijativa za uspostavljanje Centra za obuku osoblja u oblasti zaštite civilnog zrakoplovstva, sa sjedištem u Beogradu, s tim da će realiziranje ove inicijative biti definirano posebnim aranžmanom i odobravano sukladno zakonskoj proceduri.
Ministarstvo komunikacija i prometa će Prijedlog memoranduma dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru donošenja, a za bh. potpisnika je predložen generalni direktor Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar - juni 2023. godine u Bosni i Hercegovini.
Statistički podaci za 2023. godinu ukazuju kako je trend ekonomskog rasta iz prethodne godine znatno usporen, što je posljedica rasta cijena roba i usluga, odnosno inflacije, te slabljenja gospodarske aktivnosti u međunarodnom ekonomskom okruženju. U prvom kvartalu 2023. godine u BiH je registriran realni ekonomski rast od 1,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ključni razlog usporavanja trenda ekonomskog rasta u 2023. godini je slabljenje privatne potrošnje.
Usporavanje ekonomske aktivnosti u zemlji (privatna potrošnja i investicije) i slabljenje izvozne tražnje (usporavanje ekonomskog rasta u EU) rezultiralo je usporavanjem trenda rasta vanjskotrgovinske razmjene u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2023. godine, tako da je ona u realnom smislu uvećana za dva posto u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima za maj ove godine, u BiH je bilo 855.600 zaposlenih osoba, što je 1,7 posto više u odnosu na peti mjesec prošle godine. Istovremeno je bilo 345.000 nezaposlenih osoba, što je za 4,35 posto manje u odnosu na isti mjesec 2022. godine. Stopa nezaposlenosti u maju 2023. iznosila je 28,7 posto.
Prosječna netoplaća u maju 2023. godine iznosila je 1.275 KM, uz nominalni rast od 15,3 posto i realni rast od 8,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječna penzija u Bosni i Hercegovini u junu 2023. godine iznosila je 567 KM i u odnosu na juni 2022. godine nominalno je veća za 19,5 posto.
Stopa rasta ukupnih poreznih prihoda u prvoj polovici 2023. godine iznosila je 11,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupno je prikupljeno oko 10,4 milijarde KM javnih prihoda, po osnovi izravnih i neizravnih poreza, socijalnih doprinosa, pristojbi, kazni i naknada.
U prvoj polovici 2023. godine registrirana je inflacija od 9,3 posto u odnosu na prvu polovicu 2022. godine. Promatrano prema namjeni potrošnje, najznačajniji rast cijena je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića te stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata.
