Varhelyi: Srbija se mora uskladiti sa stavovima EU u vanjskoj politici

Evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelyi predstavio je danas Paket proširenja za 2022. godinu Evropskom parlamentu o stanju napretka u zemljama Balkana i Turkiye na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
U predstavljanju izvještaja o zemljama Balkana, Varhelyi je za Sjevernu Makedoniju kazao da je pokazala odlučnost i kontinuiran napredak u provedbi evropskih reformi, ali da se borba protiv korupcije mora nastaviti.
"Prošla godina je bila važna za Sjevernu Makedoniju jer je započela pristupni proces. Pokazala je odlučnost i kontinuiran napredak u provedbi reformi. Međutim, to se mora intenzivirati i zemlja mora iskoristiti puni potencijal kako bi ubrzala provedbu evropskih reformi, a borba protiv korupcije se također mora nastaviti", rekao je Varhelyi.
Za Albaniju je istakao da nastavlja ostvarivati dobar napredak i konkretne rezultate, ali da su potrebni daljnji koraci, posebno u području reforme pravosuđa.
"Albanija nastavlja ostvarivati dobar napredak i konkretne rezultate. Reforma pravosuđa i dalje napreduje dobrom dinamikom i to je primjer dobrog napretka. Ova zemlja je pokazala visok nivo predanosti u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Albanija ima stopostotnu usklađenost u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici sa EU. Ipak, potrebni su daljnji koraci u području reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, manjinskih prava i slobode medija", kazao je Varhelyi.
Govoreći o napretku Crne Gore, istakao je da je važno da se zemlja usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU.

"Prioritet u daljem napretku u pretpristupnom procesu jest ispunjavanje privremenih kriterija iz poglavlja 24 i 25, a da bi se to ostvarilo Crna Gora mora intenzivirati napore u rješavanju neriješenih pitanja, uključujući pitanja poput slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ono što je pozitivno je da se Crna Gora usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU", kazao je on.
Varhelyi je u predstavljanju izvještaja za Srbiju rekao da EU želi pomoći Beogradu da se suoči sa izazovima.
"Evropska unija je najvažniji politički i ekonomski partner Srbije. Želimo da pomognemo Srbiji da se suoči sa izazovima, uključujući i energetsku sigurnost. Istovremeno, moramo znati da možemo računati na Srbiju kao iskrenog evropskog partnera i saveznika koji će stajati uz nas i naše zajedničke vrijednosti, sigurnost i prosperitet. U sadašnjem geopolitičkom kontekstu, jasno je da Srbija mora intenzivirati napore da se uskladi sa stavovima EU u području vanjske politike, uključujući izjave i sankcije protiv Rusije", rekao je Varhelyi.
Za Kosovo je kazao da pokazuje jasnu predanost evropskom putu, ali da Brisel narednih godina očekuje brzu provedbu reformi vezano za Evropsku uniju.
"Vlasti Kosova pokazuju predanost evropskom putu. Vidimo da je Kosovo također uložilo napore u jačanje demokratije, vladavine prava i intenziviralo borbu protiv korupcije. Narednih godina očekujemo brzu provedbu reformi vezano za Evropsku uniju. Što se tiče režima vizne liberalizacije, Komisija se i dalje drži ocjene iz jula 2018. godine da je Kosovo ispunilo sve kriterije. Ovaj prijedlog je u Vijeću i predlažemo novu raspravu i tehničku reviziju o tome", istakao je Varhelyi.
Varhelyi je također istakao da Evropska komisija predlaže da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata pod određenim uvjetima.
"Evropska komisija predlaže da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata od Vijeća pod uvjetom da se naprave određeni koraci. Očekujemo da će BiH prioritetno usvojiti amandmane u postojeći Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, da usvoji novi Zakon o tom vijeću, da usvoji Zakon o sudovima BiH", rekao je Varhelyi te dodao:
"Zatim da usvoji Zakon o sprečavanju sukoba interesa, poduzme odlučne korake u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije te da ostvari napredak u efikasnoj koordinaciji u upravljanju granicama te da se pokrene tema funkcionalnog sistema azila i spriječe slučajevi mučenja, uspostavi međunarodni mehanizam za sprečavanje mučenja i zlostavljanja, da se garantuje sloboda medija i zaštita novinara kao i da se garantuje pravosudno praćenje slučajeva zastrašivanja radnih djelatnika medija i novinara i da postoje dobri rezultati u funkcionisanju na svim nivoima koordinacijskog mehanizma vezano za evropske poslove."
Podsjetio je da je Evropsko vijeće pozvalo čelnike BiH da hitno riješe zaostale reforme pravosuđa i ustavne reforme, u čemu je, kako je rekao, potrebno hitno ostvariti napredak.
"Davanje statusa zemlje kandidata je ponuda s evropske strane upućena Bosni i Hercegovini i narodu BiH. Mi to činimo za narod BiH. Međutim, to dolazi uz visoka očekivanja. Politička elita to mora pretvoriti u stvarnost. Nakon izbora održanih 2. oktobra očekujemo da će vlade na državnom nivou i na nivou kantona biti formirane što prije kako bi se mogle baviti evropskim reformama. Evropsko vijeće će donijeti konačnu odluku vjerovatno u decembru. Komisija je spremna intenzivirati svoju podršku. Komisija nastavlja pratiti i izvještavati o provedbi 14 ključnih prioriteta. Ovih 14 prioriteta se ne mijenja i BiH ih mora ispuniti sve, prije nego što bude u mogućnosti otvoriti pregovore", kazao je Varhelyi.