Na žalost, kada napravimo određeni napredak, sustigne nas neka nedaća, poput pandemije, poput toga da su roditelji još uvijek na niskom nivou svijesti o obaveznosti upućivanja djece u proces obrazovanja - kazao je Sejdić.
Po njegovim riječima, neki to pravdaju socijalnom situacijom, neko to pravdaju nekim drugim situacijama.
Ja kažem da ni jedna socijalna situacija nije opravdanje za neuključivanje djece u redovan proces obrazovanja. Nema tog siromaštva koje može spriječiti dijete, da se ne obrazuje - smatra Sejdić.
Kaže da, kada govori o siromaštvu, prije svega razmišlja i o tome da institucije BiH, prije svega Ministarstvo za ljudska prava, kao koordinaciono ministarstvo u provedbi akcionih planova, moraju dati mnogo više podrške romskoj zajednici.
Ocijenio je da unutar romske zajednice i unutar romskog nevladinog sektora, na žalost, situacija nije najbolja.
Moramo posložiti neke stvari unutar našeg romskog nevladinog sektora kako bi država, pa i međunarodna zajednica, u romskoj zajednici u BiH imala partnera - kazao je Sejdić, koji je učestvovao na okruglom stolu „Izazovi i problemi u provođenju obrazovnih politika usmjerenih prema Romima i Romkinjama u BiH“, održanom povodom Međunarodnog dana Roma krajem sedmice u Sarajevu.
Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija je kazala da je, po pitanju obrazovanja romske djece, poboljšano stanje u odnosu na raniji period.
Po njenim riječima, nešto lošija situacija je bila u vrijeme pandemije korone, kada nije bilo mogućnosti, posebno za romsku djecu, da na bilo koji način pristupe obrazovanju.
Za rezultat smo imali odliv većeg broja djece. To je jedan razlog. Drugi razlog je migracijsko kretanje Roma prema evropskim zemljama, zbog ekonomskih i socijalnih uvjeta. Tako da je jedan broj djece i zbog toga napuštao obrazovanje - navela je Đuderija.
Također, ističe da postoje i elementi koji se tiču socijalno-ekonomskog stanja i siromaštva, zbog kojih romska djeca prekidaju obrazovanje, posebno kad su u pitanju djevojčice, zbog rane udaje ili zbog toga što porodice zbog ekonomskih i socijalnih uvjeta pribjegavaju da organizuju rad djece na ulici.
Đuderija kaže da su posljednjih godina radili na različitim programima koji su imali neposredne veze sa suzbijanjem tih pojava i ohrabrivanjem da se djeca ostave u obrazovnom sistemu, jednom vidu pritiska na lokalne i nadležne vlasti za obrazovanje da donesu odgovarajuće planove i programe.
Aktivnost koju smo pokrenuli kroz državni Akcioni plan je da ohrabrimo lokalne zajednice, općine, da prate šta se dešava s romskom djecom, da vidimo koliki broj djece se nalazi izvan obrazovnog sistema, odnosno koji su nevidljivi za sistem obrazovanja - kazala je Đuderija za Fenu.
Direktorica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" iz Tuzle Indira Bajramović smatra da bi svaki roditelj želio da njegovo dijete završi školu, fakultet, da ima posao, da može osigurati egzistenciju. Međutim, u stvarnosti, na terenu, to nije tako.
Imamo razne dokumente, povelje, deklaracije koje je BiH prihvatila i ratificirala. Međutim, kad se trebaju izdvojiti sredstva da se sve to implementira, onda nema sredstava za Rome - navela je Bajramović.
Kaže da se "nešto malo sredstava izdvaja za obrazovanje, ali to nije dovoljno".
Posebno je stavila akcenata na srednje i visoko obrazovanje, gdje roditelji često ne mogu isfinansirati sve što je djeci potrebno.
Također je potcratala činjenicu da romska djeca, i kada završe srednju školu ili fakultet, ne mogu naći posao.
Predsjednica Udruženja "Romska djevojka-Romani ćej" iz Prnjavora Snježana Mirković je u razgovoru za Fenu kazala da je općina Prnjavor pozitivan primjer gdje djeca upisuju i završavaju osnovno obrazovanje, a većina njih upiše i završi i srednju školu.
Po njenim riječima, imaju podršku Općine Prnjavor, a i Udruženje "Romska djevojka-Romani ćej" djeci koja upišu srednju školu ili fakultet, pomaže da mogu aplicirati za stipendije, što rade i u općinama Modriča i Vukosavlje.
Kaže da organiziraju i radionice gdje rade s djecom i omladinom, pričaju o važnosti obrazovanja, usmjeravaju djecu da je jako važno da upišu srednju školu, a poslije i fakultet.
To nam je cilj ubuduće, da imamo što više fakultetski obrazovanih, mladih ljudi - kazala je Mirković.
Studentica komunikologije i turizma iz Prnjavora, članica Udruženja "Romska djevojka-Romani ćej", Dajana Mirković Docić istaknula je važnost obrazovanja Romkinja kako bi znale svoja prava i kako bi mogle da ih koriste.
Također, kako bi smanjile sterotipe i diskriminaciju, ali i nasilje nad ženama u svojoj zajednici i nasilje nad cijelom romskom zajednicom, te kako bi bile pozitivan primjer u svojoj zajednici.
Studentica Pedagoškog fakulteta u Bijeljini, članica Udruženja „Centar za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja Otaharin“, Sanita Smajić je istaknula da je veoma bitno da se romska djeca obrazuju, prvenstveno kako bi promijenili svijest kod većine sugrađana.
Jedino tako ćemo pokazati i dokazati da Romi nisu samo stvoreni za muziku i za ples, nego da su rođeni i za neke druge stvari kao što je obrazovanje - kazala je Smajić.
Istaknula je da je od početka školovanja imala podršku, te dodala da je ta podrška bitna, kako od zajednice tako i od prosvjetnih radnika koji rade u školi.
Bitno je da ne odvajaju djecu. Jedino tako će djeca ostati u školskim klupama. Jer ako se vrši diskriminacija nad tom djecom, naravno da će dijete pobjeći, iako zna i svjesno je toga da mu je obrazovanje jako bitno. Kao budući prosvjetni radnik voljela bih svim prosvjetnim radnicima da pošaljem poruku da imaju malo više razumijevanja prema ovoj djeci - kazala je Smajić.
Studentica Visoke škole za turizam i menadžment Nevresa Mujić iz Udruženja žena "Bolja budućnost" Tuzla, kaže da je za svako dijete, ne samo romsko nego i za neromsku djecu, jako bitno obrazovanje.
Posebno je to bitno za romsku populaciju, zato što su oni izloženi diskriminaciji, predrasudama, stigmama i vjerovatno s najvećim problemima. Smatram da je jako bitno da nešto postignu, da se pokaže da imamo obrazovanih i zaposlenih Roma - zaključila je Mujić.
