Čišćenjem terena i iskopavanjem temelja, u naselju Drač u Podgorici, počela je gradnja Hadrovića džamije, na mjestu gdje je sredinom prošlog vijeka porušena džamija istoimenog naziva.
Za muslimane Podgorice, riječ je o historijskom trenutku jer će nakon više od 270 godina u Podgorici biti izgrađen neki islamski objekat.
Posljednja džamija izgrađena u 18. vijeku
U naselju Drač je već od ranih jutarnjih sati bio glavni podgorički imam Džemo ef. Redžematović, sa članovima odbora Medžlisa Islamske zajednice Podgorica.
Upravo je Redžematović, koji je i pomoćnik reisa Rifata ef. Fejzića, bio neko ko je u posljednjih desetak godina konstantno radio na obezbjeđivanju dokumentacije za izgradnju ove džamije.
“Ovo je historijski dan za sve nas. Nakon više od 270 godina, u Podgorici, u Staroj varoši se gradi džamija. Posljednja koja je bila izgrađena u Podgorici jeste Osmanagića džamija, u 18. vijeku. Osim toga, ovo je jedina džamija u Podgorici čiji su temelji sačuvani. Arheološkim iskopavanjem je utvrđeno da je na ovom mjestu nekada bila džamija. Na osnovu toga, dobili smo potrebne dozvole da na temeljima Hadrovića džamije izgradimo novu, ali u nešto drugačijem ruhu”, kaže Redžematović.
Donacije za izgradnju džamije
On podsjeća da se od 2013. godine, kako se započelo s arheološkim iskopavanjem temelja nekadašnje džamije, tražio način da bi se došlo do početka gradnje.
“Naša upornost i čekanje su se hvala Bogu isplatili. Nije bilo lako dobiti sve potrebne dozvole kod opštinskih vlasti, ali i razumijevanja kod naših komšija, međutim, uspjeli smo. Dobili smo dosta donacija, u smislu idejnog i glavnog projekta. Također, građevinski radovi, zemljani i geodetski radovi, sve su to donacije, jedino smo do sada platili komunalije, sve drugo su bile donacije. Do sada je prikupljeno oko 130.000 eura, a nama za cijeli projekat treba oko 620.000 eura. Ali, krenuli smo sa takvim entuzijazmom, sa razumijevanjem od naših prijatelja, različitih vjera, svi su učestvovali u ovom projektu, što je jedan vid dobre saradnje”, kaže Redžematović.
Završetak radova krajem naredne godine
Džamija Hadrovića sagrađena je početkom 18. vijeka. Tako je zapisano u vakufskom defteru Arhive u Istanbulu, koja se može naći pod nazivom "Bejler-bej džamija“ i "Alaj-begova džamija“, dakle, po tituli, a ne po vlastitom imenu osnivača.
Ona je u narodu poznata kao Hadrovića džamija iz razloga što se, po odlasku Osmanlija, bratstvo Hadrovića koje se tu zateklo održavalo.
Oni su bili mujezini, mutevelije, ljudi koji su održavali higijenu i pazili na nju, imali su ključeve te džamije. Potomci njihove porodice i danas tu žive. Tako je ostao naziv Hadrovića džamija.
Na osnovu idejnog i glavnog projekta, džamija će dobiti potpuno novi izgled, u duhu savremene arhitekture. Objekat će biti izgrađen na tri etaže, bit će izgrađena podzemna garaža, prizemlje i sprat, ukupne površine 328 kvadratnih metara.
“Prema projektu, džamija će biti otvorena u decembru 2024. godine”, kazao je Redžematović.
