Kilometarske kolone i višesatna čekanja na granicama, pogotovo u jeku toplijih dana i turističke sezone, noćne su more ne samo za turiste koji prolaze ovim dijelovima regiona, već i za stanovništvo pograničnih područja koje imaju potrebu za učestalim prelaskom granice.
Problem, pored nedostataka graničnih prijelaza, predstavlja i njihova neopremljenost i neosposobljenost, a to podrazumijeva svakako dodatna finansijska ulaganja.
Od 55 međunarodnih graničnih prijelaza u BiH, Vijeće ministara je donijelo Odluku o modernizaciji i izgradnji šest glavnih graničnih prijelaza i 28 pograničnih prijelaza koju je predložila Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Projekti ukupne procijenjene vrijednosti iznose više od 19 miliona KM.
O kojim graničnim prijelazima je riječ?
Riječ je o graničnim prijelazima; Klobuk, Zupci, aerodrom Banja Luka, Osoje, Čepikuće, Brod i 28 prijelaza za pogranični saobraćaj.
Klobuk i Zupci na jugu zemlje su dvije od četiri lokacije određene zа međunarodni putnički i robni saobraćaj između BiH i Crne Gore. Realizacija ovoga projekta košta 5,5 miliona KM, a omogućit će pojednostavljenje graničnih kontrola te brži protok ljudi i roba između BiH i Crne Gore.
Iznos od 3.650.000 KM odobren je za izgradnju i opremanje objekta za smještaj zaposlenih Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i Granične policije na aerodromu u Banjoj Luci. Umjesto ranije odobrenih 5,2 miliona KM za projekt „Izgradnja i opremanje graničnog prijelaza Osoje", sada je odobreno 5.850.000 KM.
Izgradnja objekata na graničnim prijelazima za pogranični saobraćaj bi se finansirala iz bespovratnih sredstva IPA fondova na ukupno 28 lokacija, procijenjene vrijednosti 2.150.000,00 KM. Sredstva iz budžeta institucija BiH bit će utrošena za nabavku zemljišta, u iznosu 1.700.000,00 KM i pribavljanje dozvola i saglasnosti za izgradnju graničnog prijelaza u iznosu 450.000,00 KM.
Za izgradnju graničnih prijelaza Čepikuće i Brod planirani su iznosi po milion KM za svaki.
Okončanjem radova planirane izgradnje infrastrukture bit će osigurani optimalni uvjeti za rad zaposlenih carinskih, policijskih i ostalih kontrolnih službi, što će omogućiti ubrzan protok roba i putnika te skratiti vrijeme zadržavanja na granici, saopšteno je na 3. sjednici Vijeća ministara BiH.
Rješavanjem gužvi istovremeno otvaramo put ka EU?
Osim same infrastrukture, problem predstavljaju i različiti propisi kojima se susjedna zemlja treba prilagoditi, pogotovo ako je u pitanju – zemlja članica Schengena.
Osman Lindov, profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu, u razgovoru za TRT Balkan je rekao da se za svaki granični prijelaz koji se planira izgraditi ili se trenutno koristi, moraju osigurati propisi koji važe za međunarodni saobraćaj, jer time se BiH otvara prema svijetu.
Pogotovo kada su u pitanju granični prijelazi koji idu prema EU, a najveći dio granice BiH je upravo prema Hrvatskoj.
“Nama treba granični prijelaz da bi ubrzali transport kako robe tako i putnika. Prije svega mislim na robe koje imaju posebne propise jer trenutno je Hrvatska postala zemlja Schengena i tu se radi o malo drugačijim propisima u odnosu kako su do sad bili, i to moramo olakšati ljudima - olakšati protok roba, ali svakako i ljudi. Nova pravila važe za Schengen i mi ih moramo prihvatiti, a to znači da granične prijelaze više osposobimo da se mogu obavljati takvi zahtijevi. Svakako plus za BiH i naša nastojanja prema evropskim integracijama”, izjavio je Lindov.
Neiskorištena prilika – Zapadni Balkan
Određene države u regionu s jedne strane imaju neadekvatne i neopremljene prijelaze, dok su njihove susjedne zemlje mnogo više truda uložile na svojim prijelazima.
“Što se tiče graničnih prijelaza prema Crnoj Gori i Srbiji, oni jesu dio projekta Zapadnog Balkana i transportne i energetske zajednice koje Evropa itekako materijalno podržava. Smatram da je to dobar put kako bi se olakšala kretanja, jer jednostavno svi ti projekti bi bili podržani od fondova EU i to me svakako raduje i kao čovjeka koji se bavi saobraćajem i kao građanina BiH”, rekao je Lindov.
Ono čega građani trebaju biti svjesni, to je da je turistička sezona jedna zasebna priča.
“Mi moramo, u suradnji s Hrvatskom prije svega, na tim graničnim prijelazima prema Jadranu, da imamo u ljetnim mjesecima poseban sistem. U tim mjesecima imaju moduli kako bi se olakšalo bh. građanima kako da prolaze. Svakako, kažem, moraju se poštovati pravila, ali ono čega moramo biti svjesni ako imamo međunarodni prijelaz koji je samo na jednom kontejneru dole u Metkovićima, da se ne može na takav način ubrzati a i omogućiti lakši prolazak. Mi ne možemo na Gradišku ulaziti s jednog mosta. Tolike su gužve na tom graničnom prijelazu koji trpi, kako sami prijevoz putnika, tako i prijevoz roba”, dodao je Lindov.
28 graničnih prijelaza pograničnog saobraćaja
Ovi pogranični prijelazi će olakšati glavnim prijelazima, jer građani imaju potrebe da učestalo prolaze, rade određene poslove, posjećuju porodicu i slično.
I ovi prijelazi svakako su, kako kaže profesor Lindov, veoma dobrodošli.
“Samo moramo biti osjetljivi da susjedne zemlje imaju posebne migracione zakone, pogotovo jer je jedna od njih i članica EU, pa su ti granični prijelazi posebno osjetljivi za te zemlje, a ne i za BiH”, rekao je Lindov za kraj razgovora.
