Crna Gora već treću godinu uzastopno bilježi negativan prirodni priraštaj, a gradovi na sjeveru države sve su prazniji.     Foto: Reuters

Porast smrtnosti u Crnoj Gori veći je iz godine u godinu, a najnoviji podaci pokazuju da je i u prvih devet mjeseci 2022. godine u Crnoj Gori broj umrlih veći od broja rođenih.

Iako je broj stanovništva Crne Gore od kraja Drugog svjetskog rata išao uzlaznom putanjom, gdje je u kontinuitetu registrovan pozitivan prirodni priraštaj, od 2020. godine i pojave koronavirusa situacija se promijenila. Tako Crna Gora već treću godinu uzastopno bilježi negativan prirodni priraštaj, a gradovi na sjeveru države sve su prazniji.

Negativan prirodni priraštaj u 18 opština

Od 24 opštine u Crnoj Gori, čak u 18 je u prvih devet mjeseci registrovan negativan prirodni priraštaj. U tom periodu rođeno je 5.125 beba, od čega 2.647 dječaka i 2.478 djevojčica. U istom periodu umrlo je 5.464 osoba, i to 2.844 muškaraca i 2.620 osoba ženskog spola. U posmatranom periodu, broj preminulih je za 339 veći od broja rođenih u Crnoj Gori.

Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u Andrijevici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Cetinju, Danilovgradu, Gusinju, Herceg Novom, Kolašinu, Kotoru, Mojkovcu, Nikšiću, Petnjici, Pljevljima, Plužinama, Šavniku, Ulcinju i Žabljaku. U Pljevljima je najveći negativan prirodni priraštaj. U tom gradu je od početka godine broj rođenih iznosio 132, a preminulih 352.

Prirodni priraštaj pozitivan je samo u Budvi, Plavu, Podgorici, Rožajama, Tivtu i Tuzima.

Iseljavanje stanovništva sa sjevera

Jedan od dominantnih razloga ovakvog odnosa između rođenih i umrlih jeste i konstantno iseljavanje stanovništva, posebno sa sjevera Crne Gore. Sve opštine na sjeveru, osim Rožaja i Plava, bilježe negativan prirodni priraštaj i upravo se najviše sa sjevera Crne Gore stanovništvo iseljava. Ljudi odlaze prema Podgorici i jugu Crne Gore, ali i van granica zemlje. Iako gradovi na sjeveru posjeduju brojne prirodne potencijale i sve su privlačniji turistima, broj stanovnika koji ostaju da žive u njima se iz godine u godinu smanjuje.

Zvanična statistika u dijelu rođenih i umrlih za Crnu Goru vodi se od Drugog svjetskog rata. Podaci pokazuju da je broj novorođenih tokom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka bio iznad deset hiljada na nivou godine. Nakon toga, broj novorođenih se spušta na nivo devet hiljada, da bi u posljednjih deset godina ta brojka bila između 7.200 i 7.500 novorođenih. Najmanji broj rođenih evidentiran je 2011. godine, kada je prijavljeno rođenje 7.215 beba.

Kada je riječ o broju umrlih, najmanje brojke bile su tokom šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka i kretale su se u rasponu od tri do četiri hiljade umrlih na nivou godinu. Međutim, posljednje dvije decenije raste broj umrlih u Crnoj Gori. Tako je u prvoj deceniji 21. vijeka broj umrlih u prosjeku oko pet hiljada, da bi od 2010. do 2020. godine broj umrlih konstantno prelazio šest hiljada. Tako je bilo do 2020. godine i pojave koronavirusa, kada je brojka umrlih prešla sedam hiljada.

Projekcije UN-a

Prema projekcijama Ujedinjenih nacija (UN) iz 2019, negativni demografski trendovi uslovit će smanjenje broja stanovnika u Crnoj Gori, pa bi 2050. godine u njoj trebalo živjeti 589.000 stanovnika. To, približno, odgovara populaciji iz popisa 1981. godine.

Do 2100. godine, prema ovim procjenama, Crna Gora će se vratiti na stanje iz 50-ih godina prošlog vijeka, na 454.000 stanovnika.

TRT Balkan / agencije