Međunarodni simpozij “Tesavvufska tradicija na tragu Hodže Ahmeta Jesevija i Sari Saltuka“ održan je danas u Sarajevu u organizaciji Univerziteta “Ahmet Yesevi“ i njegovih partnerskih institucija.
Simpozij je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci okupio brojne eminentne istraživače tesavvufske tradicije iz BiH, Turkiye i šire, a prisustvovali su i ambasador Republike Turkiye u BiH Sadik Babur Girgin, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, predsjednik Instituta “Yunus Emre“ Seref Ates, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta “Ahmet Yesevi“ Muhiddin Simsek, rektor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) Ahmet Yildirim, predsjednik Instituta islamske misli Mehmet Gormez te brojne zvanice i gosti.
Profesor Simsek je istakao da je Univerzitet “Ahmet Yesevi“ kazahstansko-turski univerzitet smješten u Turkistanu i da nudi obrazovanje iz niza tehničkih nauka i medicine, ali i da provodi brojna istraživanja o liku i djelu velikana tesavvufske tradicije čije ime s ponosom nosi.
“Danas smo tu u Sarajevu sa velikim simpozijumom. Okupili smo mnoge učenjake iz Turkiye i BiH. Skup se održava u pravo vrijeme velikih ispita za čovječanstvo“, kazao je Simsek.
Podsjetio je kako su velikani tesavvufske tradicije iz Anadolije svijetu širili poruke mira i suživota i kako su prednost pridavali čovjeku kao takvom, bez obzira na njegove etničke, vjerske i rasne korijene.
“Zašto kažem da je skup u pravo vrijeme, zato što čovječanstvo nije položilo ispit. Velikani tesavvufa su govorili jezikom srca i najveću važnost su pridavali čovjeku. Širili su princip da treba jačati i pridavati pažnju životu čovjeka da bi i država živjela i opstajala. Da se to shvatilo i implementiralo, ne bi milioni ljudi poginuli u Prvom svjetskom ratu, niti stotine hiljada u Drugom svjetskom ratu, niti bi danas 3.000 djece završilo pod zemljom u Gazi. Ta djeca bi bila u naručjima njihovih majki. Čovječanstvo je palo na ispitu. Ove tesavvufske maksime su to što čovječanstvu treba da položi ispit“, kazao je Simsek.
Tesavvufska afirmacija zajedništva
Turski ambasador Girgin zahvalio je organizatorima na dovođenju ovakvog simpozijuma u Sarajevu te je dodao da se skup održava u vrijeme kada je svijet suočen sa teškim ispitom.
“Ahmet Yesevi i Sari Saltuk su velikani tesavvufske tradicije koji povezuju Centralnu Aziju i Balkan i predstavljaju svojevrsni most među njima. U tom kontekstu simpozijum na ovu temu u Sarajevu je veoma svrsishodan“, kazao je Gurgin.
Ambasador Girgin je naglasio da tesavvuf afirmira zajedništvo te je dodao da je baš zajedništvo nešto što je danas prijeko potrebno i muslimanima i cijelom svijetu.
Ono što se događa u Gazi je odgovornost muslimana
Reis Kavazović je istakao da je sufizam nešto veličanstveno što je proizašlo i izraslo iz islama i u islamu i da je od svojih početaka osvajao srca velikog broja ljudi širom svijeta.
“Svojom čistoćom, produhovljenošću, krotkošću i mudrošću je lako uspostavljao veze među ljudima. Ljudi iz tog miljea su uspostavljali i gajili bliske kontakte i kada komunikacijski kanali nisu bili tako razvijeni, To je nešto što nas oduševljava i uči da međuljudska saradnja može uvijek da se uspostavi i bude funkcionalna, naročito ako se njome stremi ka istini. Uvaženi akademici i profesori, stručnjaci u svojim oblastima će nam danas u izlaganjima još više ukazati na ovu dimenziju sufizma, uz sve one druge postoje“, kazao je Kavazović.
Naglasivši da je sufizam uvijek u srca ljudi uvijek ulijevao nadu, dizao ljude u visinu i pokretao u njima ono pozitivno, blago, toplo i univerzalno, reis Kavazović je kazao da je sufizam tako krčio puteve i ka nemuslimanima i s njima lako nalazio zajedničku riječ i razumijevanje te kao takav bio cijenjen.
“Sufizam, intelektualno dubok, duhovno ispravan i moralno neprikosnoven, i danas je nasušna potreba ljudi i treba ga kao takvog afirmirati. S toga nas raduje današnja pažnja koja mu se posvećuje evo i u našem gradu Sarajevu“, poručio je Kavazović.
Profesor Simsek je u ime organizatora reisu Kavazoviću i Islamskoj zajednici u BiH poklonio vrijednu Enciklopediju rječnika imena turske književnosti, koju je pisalo blizu 1.500 intelektualaca i koju čini 20 knjiga od po 500 stranica.
Kavazović se zahvalio na poklonu i dodao da je knjiga uvijek bila ta koja je spajala braću u islamskoj civilizaciji.
“Ovaj simpozij nas podsjeća na te duboke veze među našom braćom muslimanima, bez obzira koliko daleko bili i vremenski i geografski“, kazao je Kavazović.
Kavazović je i ovom prilikom ukazao na tragediju i stradanje koje proživljavaju Palestinci u Gazi.
“Ono što se događa u Gazi je naša odgovornost, nas muslimana. Ne postoji odgovornost za Gazu izvan nas. Ona je isključivo naša, kao što nije postojala druga odgovornost za Srebrenicu izvan nas. Naš Poslanik Muhammed s.a.v.s. i svi dobri ljudi i evlije su nas učili da nikada ne budemo slabi. On je govorio o jakim i slabim muslimanima. Naravno da je rekao da je hajr i u jednom i u drugom, ali su jaki muslimani bolji od onih koji su slabi. Nažalost, mi pouke iz naše povijesti nismo uzimali. Ovo što se trenutno događa u Gazi je rezultat naših međusobnih sukoba u Iraku, u Siriji, u Libiji, u Sudanu, u Afganistanu i diljem islamskog svijeta. Molimo dragog Boga, prije svega, da sukobi među nama prestanu. Onog trenutka kad se to dogodi, mi ćemo biti jaki i snažni i moći ćemo zaštititi našu nejač. Sve dok se budemo međusobno uništavali, nećemo uspjeti zaštititi našu nejač. Nismo to mogli uraditi u Bosni, ne možemo sada ni u Gazi“, kazao je Kavazović.
Reis Kavazović je također kazao da se narodi rađaju iz krvi i suza te da nema naroda koji može postati neovisan i slobodan, a da za to ne prolije krv. Dodao je da smatra da su i aktuelna dešavanja u Gazi rađanje slobode.
Istok kao simbol izlazak sunca svjetla, a zapad simbol zalaska sunca i mraka
Rektor IUS-a Yildirim je također istakao da se radi o važnom skupu koji se održava u teškom periodu izraelskih napada na Gazu.
Podsjetivši da je IUS osnovan prije 20 godina u Sarajevu, Yildirim je kazao da ta visokoobrazovna ustanova ima identičnu misiju i cilj baš kao i Univerzitet “Ahmet Yesevi“.
“Mi u ovoj regiji sa svojim studentima po principima jedinstva ummeta nudimo kvalitetno obrazovanje i radimo a doprinosu svijetu u regiji i svijetu. Naravno, ovih danas smo tužni i svaka tema i događaj se mora osvrnuti na dešavanja u Palestini, u Gazi. Kao muslimani duboko suosjećamo s našom braćom u Palestini“, kazao je Yildirim.
Yildirim je kazao da je i ovo prilika da se postavi pitanje stanja muslimana u svijetu s obzirom da ne mogu zaustaviti stradanje nevinih ljudi u Gazi, baš kao što nisu zaustavili ni genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Predsjednik Instituta “Yunus Emre“ Ates je u obraćanju prisutnima istakao da se simpozijum bavi veoma važnom i aktuelnom temom tesavvufske tradicije u kojoj se mogu tražiti odgovori i za aktuelne krize u svijetu.
“Sunce izlazi sa istoka i u kontekstu historije filozofije Istok je bio regija svjetlosti, dok je Zapad simbol mraka i zalaska sunca. Samo u turskom jeziku imamo da riječ istok nastaje od korijena rađanja, a riječ zapad se izvodi iz korijena zalaska. Tako su svi velikani u prošlosti svjetlost sa istoka donosili ka zapadu. Na tom putu je bilo mnogo velikana, a prije svih je to bio Ahmet Yesevi“, kazao je Ates.
On je kazao da tesavvufska tradicija propagira zajedništvo, čovjeka i zajednicu, a ne rivalstva i sukobe i da je to važno naglasiti i danas.
