Sana, Sanica, Dabar, Zdena, Bliha, Majdanska rijeka, Japra, Sasinka i Kozica teku pod Sanskim Mostom. Ovakav raritet, mnogi će reći, istinski je dar prirode.
Na sanskom području ima i nekoliko jakih kraških vrela koja su istovremeno i izvori rječica: Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene.
Historijski značaj sanske doline
Antički izvori govore da su u dolinama rijeke Sane živjeli Mezeji, ilirska zajednica koja je naseljavala područje sjeverozapadne Bosne. Živjeli su u utvrđenim ili u poluutvrđenim naseljima, te su se u tom području bavili, pretežno, poljoprivredom, lovom i ribolovom. Eksponati koji govore u prilog ove tvrdnje danas su, većinom, zastupljeni u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
No, ovo područje je posebno bilo značajno za Rimljane, jer su u dolinama rijeke Sane bili trgovački putevi koji su Dalmaciju povezivali s unutrašnjošću Bosne. O ovom periodu historije svjedoče brojni ostaci rimskih utvrđenja, a prema pisanjima historičara, na obalama rijeke Sane nalazio se i Splonum – ilirski rudarski centar.
Ovaj bosanskohercegovački grad, karakterističan po činjenici da je jedini u državi koji se može pohvaliti podatkom da je „satkan“ od devet rijeka, bio je značajan i za druga carstva koja su djelovala na području Bosne i Hercegovine.
Turistički potencijal
Sanski Most, u narodu poznat i kao grad cvijeća, se također može pohvaliti i izvorištima ljekovite termalne vode, što je najočitije u Banji Ilidža, koju posjećuju osobe koje pate od reumatskih bolesti, ali i domaći i strani turisti.
Baš zbog toga, a posebno zbog svojih prirodnih ljepota, Sanski Most je, prema podacima Turističke zajednice općine Sanski Most, ove godine bilježio izuzetno uspješnu turističku sezonu.
Ipak, problem daljeg razvoja turističkih potencijala ovog grada jeste manjak smještajnih kapaciteta. Ukoliko se ovaj problem unaprijedi, "grad na devet rijeka" će zasigurno postati jedno od značajnijih turističkih odredišta države i regiona.
