Predstavnici nekoliko političkih stranaka sastali su se danas s visokim predstavnikom međunarodne zajednice Christianom Schmidtom u Sarajevu, s kojim su razgovarali o eventualnoj odluci o izmjeni Izbornog zakona i Ustava FBiH.
Generalni sekretar Demokratske fronte, Dženan Đonlagić, nakon sastanka u OHR-u kazao je kako cementiranje etničkih kvota ne dolazi u obzir, te da visoki predstavnik Christian Schmidt blokade treba adresirati HDZ-u BiH.
”Mali su pomaci u kontekstu transparentnosti izbora, koji su iskomunicirani s CIK-om BiH”, kazao je Đonlagić.
Dodao je kako, što se tiče političkog dijela, smatra da je glas građana jednim dijelom utjecao da se ovo sve odgodi.
“Ne mislim da je ovo završena priča, mislim da će početkom devetog mjeseca ovo ponovo biti na stolu. Visoki predstavnik je imao povišen ton zbog situacije u FBiH u kojoj se našao Ustavni sud FBiH i zbog nepopunjavanja istog. Tu sam rekao da treba imenovati krivca, jer svi znamo da je taj prijedlog u ladicama predsjednika FBiH Marinka Čavare, koji se dijelom i zbog toga našao na crnoj listi“, kazao je Đonlagić.
Dodao je kako je jasan stav o političkom dijelu, jer nikakvi etnički cenzusi ne dolaze u obzir.
“Nikakvom matematikom ne možete dovesti bilo kog građanina u situaciju da nema pravo biti biran na izborima ili biti biran u skupštinama kantona u Dom naroda FBiH", poručio je Đonlagić.
Kako je kazao, nisu najavljeni novi sastanci do kraja augusta.
"Vezano za rješenja koja bi nudila cementiranje etničkih kvota, to za nas ne dolazi u obzir, ne postoji opcija da na to pristanemo. Mislim da BiH treba ići na izbore po postojećim pravilima, uz transparentnost izbornog procesa. Nigdje se ne mijenjaju pravila tokom izbornog procesa. Neprihvatljiva su rješenja koja donose demokratiju za rezervat", zaključio je Đonlagić.
Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić kazao je da zasad neće biti nametanja ekstremnih odluka koje su izazvale nemir u javnosti.
Dodao je kako je evidentno da je i OHR potrošio mnogo energije da se dođe do nekih rješenja.
Kazao je kako je ono “što se dosad radilo, radilo na bazi Mostarskog sporazuma”.
”Za nas Mostarski sporazum nije uopšte obavezujući”, kazao je Nikšić.
Najavio je učešće u nastavku razgovora.
Kazao je kako će Ured visokog predstavnika pomno pratiti ono što se dešava na političkoj sceni.
”Vrlo je jasno rečeno da ne odustaje od mogućnosti nametanja odluke kad procijeni da je potrošeno puno vremena, da mi nismo u stanju da se dogovorimo“, rekao je Nikšić.
Dodao je kako je zadovoljan činjenicom da neće biti odluke visokog predstavnika koja će dovesti do diskriminacije i nove podjele u BiH, a zasad se odluka bazira na transparentnosti izbornog procesa.
Predsjednik Naroda i pravde (NIP) Elmedin Konaković rekao je kako sve što se dešava na političkoj sceni, dešava se "kao posljedica dogovora HDZ-SDA".
Sretan zbog reakcije probosanskih stranaka, kazao je kako je međunarodna zajednica rekla da se “mora pregovarati“ te da se u institucijama vode razgovori.
”Ponovo smo, nažalost, vraćeni na razgovor o Izbornom zakonu i integritetu izbornog procesa, a stali smo s razgovorima o izmjenama Ustava“, rekao je Konaković.
Smatra da se pred političkim predstavnicima nalaze izazovi.
Dodao je kako je rečeno da će visoki predstavnik intervenisati samo u dijelu Izbornog zakona koji se tiče integriteta izbornog procesa, a da će ubrzo, ukoliko ne bude sastanaka, dogovora, razmišljati o nametanju drugih dijelova Izbornog zakona.
U ime Naše stranke obratio se Predrag Kojović, koji je kazao kako smatra da odluka koju je donio visoki predstavnik ide samo s tehničkim dijelom, a da političkim pregovorima daje šansu da pomiri neka razilaženja.
Smatra da je nedopustivo da neki ljudi prijete problemima, a građani trebaju glasati i zalagati se za promjene.
Prema nezvaničnim informacijama koje su se u proteklim danima pojavile u medijima, dio izmjena odnosio bi se na uvođenje cenzusa od tri posto pri izboru delegata u Dom naroda FBiH iz kantonalnih skupština, a predložene su i izmjene načina i rokova izbora predsjednika i dva potpredsjednika FBiH.
Informacije o eventualnim izmjenama Izbornog zakona i Ustava FBiH pokrenule su proteste građana Federacije BiH pred zgradom OHR-a u Sarajevu.
Nekoliko hiljada građana okupilo se u ponedjeljak navečer ispred zgrade Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR), a protesti su nastavljeni i u utorak ujutro, kada se okupio manji broj građana, kao i danas.
Visoki predstavnik Christian Schmidt najavio je za danas popodne obraćanje javnosti − u vezi s nastalom situacijom.
