U Sarajevu je u nedjelju održan akademski diskurs o temi "Aerozagađenost Sarajeva – uzroci i rješenja", na kojem je predavač bio akademik Muriz Spahić, potpredsjednik Bosanske akademije nauke i umjetnosti "Kulin Ban", koji je kazao da podaci o aerozagađenju u Sarajevu nemaju pouzdan niz osmatranja i mjerenja na osnovu kojih bi se utvrdio trend aerozagađenja i predstavljaju svojevrsnu antireklamu razvoja zimskog turizma.
Analizirajući geoekološke aspekte uzroka i mogućih rješenja zagađenosti zraka u Sarajevu, Spahić je istakao da je koncentracija polutanata u zraku u sarajevskoj kotlini određena njihovom polucijom iz emisionih zona i meteorološkim stanjima atmosfere posebno tokom hladnijeg perioda godine.
Istakao je da produkcija polutanata nastaje spaljivanjem fosilnih i organskih goriva (uglja, nafte, plina, drva i drugo) kada se u atmosferu emituju polutanti, od kojih najčešći dim, čadž, sumporni i azotni oksid i ugljenmonoksid.
"Zadržavanje polutanata u zraku iznad Sarajeva uvjetovan je meteorološkim stanjem atmosfere i reljefom. Sarajevska kotlina u hladnijem periodu godine odlikuje se termičkim inverzijama, od kojih su najznačajnije one koje nastaju spuštanje hladnih zračnih masa niz gorske padine u dno sarajevske kotline, kada se kombinuju sa radijacijskim inverzijama praćene istoimenim maglama, koje su u sarajevskoj kotlini zaprljane i imenuju se gradskim maglama, čađavinama ili smogom. U ovakvim stabilnim vremenskim stanjima nema vjetra pa ni raznošenja polutanata", rekao je Spahić.
U nastavku predavanja akademik Spahić se osvrnuo na monitoring kvaliteta zraka i tom prilikom istakao:
"Da bi monitoring bio relevantan moraju se odabrati reprezentativne lokacije stacionara u sarajevskoj kotlini, na kojima se mjere ili utvrđuju određeni prirodni ili antropogeni parametri koji utiču na problem aerozagađenja. Izbor lokacije u Sarajevu diktira njegova kotlinski reljef. Da bismo dobili relevantne pokazatelje zagađenosti zraka u Sarajevu trebalo bi uspostaviti umreženi sistem stacionara raspoređen po dnu i padinama kotline", rekao je Spahić.
O tome je akademik Spahić naveo rezultate vlastitih istraživanja čvrstih polutanata (čađi) na vertikalnom profilu sarajevske kotline od Baščaršije do Vidikovca na Trebeviću kvantitativnom metodom određivanja težine čadi koja je skinuta sa određene sniježne površine.
Napomenuto je da se rezultati o aerozagađenu Sarajeva prezentuju u medijima samo sa jedne mjerne stanice koja se nalazi u blizini glavnih saobraćajnica pored američke ambasade. Pored toga, podaci o aerozagađenju u Sarajevu nemaju pouzdan niz osmatranja i mjerenja na osnovu kojih bi se utvrdio trend aerozagađenja.
"U hladnijem period godine kada se prvi puta pojavi radijaciona magla, a temperature snize do tačke mrazišta ujutro prva vijest koja se emituje putem medija je ona koja Sarajevo po aerozagađenosti svrstava među prve gradove svijeta. Osim što nismo sigurni u tačnost podatka o zagađenosti zraka isto tako smo nesvjesni koje posljedice prouzrokuju medijske dezinformacije. To se posebno odnosi na relaciju: aerozagađenja i turizma. U kasnu jesen kada se glavni grad Bosne i Hercegovine priprema za zimsku turističku sezonu mediji započinu objavljivati sumnjive podatke o aerozagađenosti u Sarajevu što je, u svakom slučaju, antireklama razvoja zimskog i svakog drugog turizma u glavnom gradu i širom Bosne i Hercegovine. Turizam je senzibilna privredna grana koje ne trpi zagađenu životnu sredinu. Glasine kod nas su, nažalost, postale uobičajena pojava pa ni u ovoj oblasti plaho ne čude", istaknuto je.
Na kraju ekspozea akademik Spahić se osvrnuo na rješavanje problema očišćenja zraka u Sarajevu i tom prilikom istakao da se oni mogu podijeliti na aktivne i pasivne mjere.
"Otklanjanje uzroka zagađenja zraka u Sarajevu isključivo zavisi od aktivnih mjera od kojih su najbitniji: upotreba plina kao osnovnog energenta, bolja organizacija saobraćajnih sistema u gradu, a odnosi se na rasterećenje saobraćajnih gužvi modernizaciju saobraćajnica radi ubrzanijeg prometa vozila kroz grad i upotreba savremenih izolacionih materijala u građevinarstvu. Pasivne mjere odnose se na pokušaje vještačkih promjena prirodnih vremenskih stanja u koje spadaju: povećanje strujanja zraka niskogradnjom, vjetrenjačama i tunelima te promjena toplotnog kapaciteta podloge. Pasivne mjere nisu ostvarljive. Vještačko propuhivanje zraka u Sarajevu nije moguće, kao što je nemoguće spriječiti vjetar da puše za vrijeme nestabilnog meteorološkog stanja atmosfere, kada za isti nema prepreka pa ni visokogradnja", pojasnio je Spahić.
