U trci za predsjednika Crne Gore, balkanske države članice NATO-a, pored aktuelnog predsjednika Mile Đukanovića, lidera Demokratske partije socijalista, naći će se još šest kandidata: Andrija Mandić, lider Demokratskog fronta, Jakov Milatović, zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad, Aleksa Bečić, lider Demokrata, Draginja Vuksanović Stanković, zastupnica Socijaldemokratske partije, Goran Danilović, lider Ujedinjene Crne Gore i influenser Jovan Radulović, nezavisni kandidat.
U pitanju su četvrti predsjednički izbori od obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, a prvi put od tada očekuje se da će se održati dva kruga izbora.
Da bi kandidat na predsjedničkim izborima pobijedio u prvom krugu, potrebno je da osvoji više od 50 posto glasova birača. Ukoliko se to ne desi, u drugom krugu nadmetat će se dva kandidata s najvećim brojem osvojenih glasova.
Istraživanja pokazuju da će vrlo vjerovatno u drugi krug izbora proći trenutni predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, dok je drugi kandidat, za sada, neizvjestan.
„Najizglednije šanse da uđu u drugi krug izbora, prema trenutnim procjenama, imaju kandidati Andrija Mandić i Jakov Milatović, koji u ovom trenutku i vode najintenzivniju kampanju“, ističe za TRT Balkan Miloš Vukanović iz Centra za monitoring i istraživanje Crne Gore.
Izborna kampanja
Izborna kampanja na ovogodišnjim predsjedničkim izborima je mnogo kraća nego što je to bio slučaj u prethodnim izbornim procesima. Razloga je više, tvrde iz Centra za monitoring i istraživanje Crne Gore.
„Partije su razmišljale koga da predlože kao kandidata", dodaje Vukanović za TRT Balkan, te objašnjava da se razlog kraćeg trajanja predizborne kampanje krije i u nepreciznosti Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja Crne Gore.
„Nije tačno definirano u kojem periodu partije moraju da polažu račune građanima u vezi s tim koliko novca su potrošili na predizbornu kampanju. U toj nedefinisanosti ostalo je da oni polažu račune od utvrđivanja kandidature, što znači da predstavnici političkih partija nadležnim institucijama pravdaju troškove samo u posljednje tri sedmice, iako smo svi svjesni da je kampanja na terenu i u online prostoru počela mnogo ranije“, zaključuje Vukanović.
Među kandidatima i influenser
Kandidati poznati javnosti, aktuelni šef države Milo Đukanović, jedan od lidera DF-a Andrija Mandić i zastupnica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković već su učestvovali u izbornoj trci, dok će se po prvi put kao kandidati za predsjednika okušati lider Demokrata Aleksa Bečić, lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović i influenser Jovan Radulović.
Upravo Radulović, influenser i komičar, „odskače“ od drugih kandidata, s obzirom na činjenicu da se političkim angažmanom prethodno nije bavio. U javnosti je poznat kao neko ko putem društvenih mreža emituje šaljive klipove.
Od 1990. godine svi predsjednici iz DPS-a
Od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori 1990. godine, svi predsjednici su bili iz redova Demokratske partije socijalista (DPS), koju predvodi Milo Đukanović.
Prije Mile Đukanovića, aktuelnog čelnika države i šefa DPS-a, predsjednik Crne Gore je bio Filip Vujanović.
Prije Vujanovića, predsjednik je bio Đukanović nakon što je u oktobru 1997. pobijedio na neposrednim izborima Momira Bulatovića.
Đukanović je na posljednjim izborima 2018. godine pobijedio kandidata koga je podržala tadašnja opozcija, Mladena Bojanića, i to u prvom krugu, sa osvojenih 53,9 posto glasova.
Prema trenutnim procjenama, građane Crne Gore izbori će koštati minimalno 800.000 eura.
Državna izborna komisija Crne Gore utvrdila je da je ukupan broj birača upisanih u birački spisak u ovoj zemlji 542.154, od čega ih je najviše u glavnom gradu Podgorici – 143.608.
Izbori se održavaju u nedjelju, 19. marta.
