Picula je, gostujući na HRT-u, rekao kako mu je prvi zadatak nastaviti posao koji radi od ulaska u Europski parlament 2013. godine.
“Cilj je da potaknem iznova interes ključnih igrača u Europskoj uniji kada je riječ o politici i proširenju, što je u zadnjih desetak godina prestalo biti dio europskog političkog 'mainstreama'. U Europskoj uniji do 24. veljače praktički nije bilo nekog osobitog apetita da se politika proširenja dovede na razinu po kojoj je EU bila poznata od svog osnutka. Nadam se da ćemo radom na ovoj novoj strategiji politike proširenja EU ovaj zamah koji ona doživljava posljednjih tjedana uspjeti pretočiti u dokument, koji će biti prihvatljiv svim proeuropskim političkim opcijama u Europskom parlamentu, i izvan njega, kako bi se zadovoljili neki strateški ciljevi Unije” naglasio je Picula.
On je dodao kako je to važno i za RH, kojoj možda, kako je kazao, i najviše od svih 27 članica mora biti u interesu da ta politika proširenja dovede do poboljšanja prilika na Balkanu, da se potaknu reforme u tim zemljama i njihovi međusobni odnosi.
Što se tiče europskih ambicija Bosne i Hercegovine i očekivanja kako neće dobiti ništa na Europskom vijeću, smatra kako BiH može biti zadovoljna - s obzirom na stanje u zemlji.
“Proširenje ovisi i o apsorpcijskoj sposobnosti EU, ali i o reformskim kapacitetima država kandidatkinja. Nažalost, ovog trenutka BiH, uz Kosovo, najviše zaostaje na tom putu. Međutim, u dokumentu se nakon dugo vremena govori i o mogućnosti da BiH dobije status kandidata do konca ove godine – čak se i ta lista prioriteta pomalo relativizira. Pomalo se dijeli na one koji doista moraju biti ispunjeni, i one koji će možda moći pričekati datum početka pregovora. Mislim da je ovo novi zamah u aspiracijama BiH na njenom europskom putu”, istakao je.
U odluci politike hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ultimativnom stavu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, kada je riječ o statusu BiH u odnosu na EU, smatra Picula, ne bi trebalo tražiti odgovornost.
“Zahtjev da se BiH na ovom Vijeću da status kandidata je bio previsok zid koji se nije moglo tek tako preskočiti. Za razliku od ratu izložene Ukrajine, BiH se konkretno već dugi niz godina ne uspijeva nositi s nekim unutrašnjim problemima. Ovog trenutka se nije moglo bolje i više”, kazao je.
Nakon 'hladnog stava' Bruxellesa što se tiče statusa kandidatkinje, Picula poziva sve uključene u BiH politiku da zadrže hladnu glavu.
“Bilo bi dobro da ta kampanja ne bude prljava, upravo zbog mogućeg dobivanja kandidacijskog statusa, i da se ne zaoštravaju ionako zaoštreni odnosi u BiH. Osobito je važno da se nakon izbora, bez obzira na ishod, ne dogode neka nova dramatična zbivanja”, napominje.
Ističe kako se europarlamentarci godinama sustavno bave problemima s kojima se nosi BiH.
“Sugeriramo rješenja, razgovaramo sa svima koji žele razgovarati s nama, i čini mi se da koji put ima više zagovaratelja i iskrenih prijatelja BiH i njezine europske perspektive nego među političkim elitama u BiH. Ovdje nije riječ o nedostatku volje da se razumije situacija u BiH - prije svega je riječ o želji onih u BiH da mijenjaju to stanje i da ciljaju EU kao važan kohezivni element u samoj BiH”, kaže Picula.
Smatra kako političke razlike u Hrvatskoj koje se sudaraju o temi vanjske politike, a posebice BiH, predstavljaju veliki problem.
“To zbunjuje one koji bi također trebali sudjelovati u formiranju europskog stava prema BiH. Nikakvo zaoštravanje ovog tipa, pogotovo u izbornoj godini u BiH, ne bi se trebalo nastaviti. Onda mi zapravo sami sebi činimo štetu time. Trebalo bi, koliko je moguće, usuglasiti politiku prema BiH i na taj način zaštititi interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, naglasio je Picula, prenosi HRT.
