U okviru obilježavanja 15. jula - Dana demokratije i nacionalnog jedinstva kojim se Ambasada Turkiye u Bosni i Hercegovini nizom aktivnosti prisjeća šehida i otpora turskih građana pučistima, u organizaciji Direkcije za komunikacije Turkiye, u Sarajevu je održan panel "15. juli - pobjeda demokratije Turkiye".
Na panelu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci obratili su se dr. Abdullah Erboga sa Nacionalnog univerziteta odbrane Turkiye, doc. dr. Jahja Muhasilović sa Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS), dr. Sedad Bešlija sa Univerziteta u Sarajevu i dr. Sedad Dedić sa Univerziteta u Zenici.
Na panelu je prikazan video o herojskoj borbi turskog naroda u noći 15. jula kada je zaustavljen krvavi pokušaj državnog udara terorista FETO-a.
Šef Direkcije za komunikacije Turkiye Fahrettin Altun obratio se učesnicima panela putem videoporuke.
Altun je napomenuo da je prošlo sedam godina otkako je plemeniti turski narod osujetio izdajnički pokušaj državnog udara FETO-a koji se infiltrirao u turske oružane snage.
On je istakao da je prošlo tačno sedam godina od noći 15. jula 2016. godine, kada su Predsednički kompleks, koji predstavlja dom nacije, Velika narodna skupština Turkiye koja predstavlja volju nacije, mostovi preko moreuza u Istanbulu i sigurnosne i obavještajne organizacije napadnute i oštećene oružjem u vlasništvu naroda, koje su teroristi okrenuli protiv demokratije.
"U noći 15. jula ovaj narod je pokrenuo neviđenu mobilizaciju suočen sa izdajom koju je pretrpio. Na poziv našeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ljudi iz svih krajeva zemlje preplavili su ulice, avenije i trgove, štiteći svojim tijelima zemlju od sramne invazije. Naš narod je, pod vodstvom našeg predsjednika, nanio veliki poraz pučistima, uzurpatorima i agresorima 15. jula", poručio je Altun.
Rekao je da otpor pučistima 15. jula predstavlja spoj djelovanja države i njenih građana, te kritikovao sve one koji su šutjeli na pokušaj puča i danima čekali kako bi se oglasili u vezi s krvavim izdajničkim pokušajem udara na demokratsku volju građana i institucije države.
Među važnim stavkama u borbi protiv terorističke organizacije FETO, Altun je naveo i čuvanje uspomene na šehide, njegovanje i prenošenje historijskih činjenica.
"FETO je globalna teroristička organizacija i neprijatelj je cijelom čovječanstvu", poručio je Altun.
Profesor Erboga je podsjetio da u Turkiye i dalje traje borba protiv terorističke organizacije, naglasivši značaj te borbe i izvan granice te zemlje, gdje je god FETO aktivan.
Naglasio je da je uklanjanje članova FETO-a infiltriranih u strukture države omogućilo punu funkcionalnost institucija, što je pomoglo Turkiye kako na unutarnjem tako i na međunarodnom planu.
"Nažalost, vidimo da FETO nastavlja s postojanjem izvan Turkiye, kao što vidimo da imaju podršku od država i organizacija", rekao je Erboga navodeći kao primjer aktivnosti te terorističke organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ocijenivši podršku koju teroristi tamo i u nekim drugim zemljama uživaju, velikom greškom.
- Ljudi bliski FETO-u duboko infiltrirani u bosansku državu -
Profesor Muhasilović je naglasio važnost da se javnosti u Bosni i Hercegovini objasni šta je FETO pokret, kazavši da počeci FETO-a sežu do 1960-ih godina. On se, kako je rekao, razlikuje od svog početka po svojoj pasivnosti u domenu vjere jer vođa terorista FETO-a Fetullah Gulen se zalaže od samog početka za infiltraciju.
"On je dosta rano, što bi u našem narodu rekli, ohalalio mnoge stvari, kako bi ostvario konačni cilj - preuzimanje države", pojasnio je Muhasilović.
Podsjetio je da je FETO svoju prvu školu u BiH otvorio 1996. godine, a kasnije su širili svoju infrastrukturu na prostoru Bosne i Hercegovine i Balkana. Međutim, kako je rekao, njihovo širenje je osujećeno kada su se okrenuli protiv turske vlade, kada je FETO "pokazao svoj pravi nijet".
Bh. javnost, kako je rekao, treba da zna da njihovo djelovanje i dalje postoji u BiH i njihovo djelovanje je infiltrirano u najviše nivoe države.
"Njihovo djelovanje i dalje postoji u Bosni i Hercegovini. Ljudi koji su bliski tom pokretu su dosta duboko infiltrirani u bosansku državu. Naravno, nije to ni blizu kako je bilo u Turskoj niti su realna prijetnja kakva su bili u Turskoj, ali jesu grupacija na koju bi trebalo obratiti pažnju i sa kojom bi se trebalo biti na oprezu. Kad kažem u najvišim strukturama države tu čak mislim da ide do Predsjedništva njihov utjecaj. Naravno, njihov utjecaj se vidi na federalnom nivou, na kantonalnim nivoima, čak i načelnika ima određenih koji su dosta njima bliski. Naša javnost bi trebala da se obrazuje o ovom pokretu i svakako treba biti vrlo oprezan u tom smislu", rekao je Muhasilović.
Profesor Bešlija je podsjetio da je FETO bio takozvani vjerski pokret koji je postao teroristički udarom na institucije države i ubijanjem vlastitih građana.
Naglasio je historijski značaj zaustavljanja pokušaja puča u Turkiye 15. jula 2016. godine, čiju su punu realizaciju spriječili građani izlaskom na ulice, goloruki protiv naoružanih pučista.
Bešlija je kazao i kako je jedan od ciljeva puča u Turkiye bio potpuna destabilizacija te zemlje i regije, te kako bi islamski svijet na taj način dobio svojevrsnog merionetskog halifu.
Bešlija je naglasio i da je Bosna i Hercegovina već duže vrijeme podvrgnuta tihom državnom udaru, kazavši da je vrijeme za djelovanje, međunarodnih prijatelja BiH.
Profesor Dedić je podsjetio da je 15. juli dan pobjede demokratije u cijelom svijetu, kada su hrabri turski ljudi zaslužili medalju za odbranu svjetske demokracije protiv međunarodnog terorističkog napada.
"Turci su pokazali da su ozbiljna politička nacija, kada su ujedinjeni stali u odbranu institucija", rekao je Dedić podsjetivši da žrtva onih koji su stradali u toj borbi nikada neće biti zaboravljena.
- Teroristička organizacija FETO -
Teroristička organizacija Fetullahci (FETO) odgovorna je za krvavi pokušaj puča u Turkiye u noći 15. jula 2016. godine, a riječ je o terorističkoj organizaciji koju predvodi Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Turkiye zvanično zatražila od SAD-a.
Članovi te terorističke organizacije godinama su, namještanjem ispita, napredovali u službi, infiltrirajući se tako u institucije države. Potom su, najprije u decembru 2013. godine, pristalice FETO-a u pravosuđu Turkiye montiranim procesom o navodnoj korupciji pokušali procesuirati brojne visoke zvaničnike.
Nekoliko godina kasnije uslijedio je i krvavi pokušaj državnog udara terorista FETO-a, odnosno pokušaj puča kojeg su izveli oficiri koje je FETO infiltrirao u tursku vojsku.
Istraga u vezi s terorističkom organizacijom FETO pokazala je da se radi o globalnoj mreži koja ne predstavlja opasnost samo Turkiye, nego i svakoj drugoj zemlji u kojoj je aktivna. Na to su u više navrata i ukazivali turski zvaničnici. Tokom pokušaja puča u Turkiye poginule su 253, a ranjeno je više od 2.730 osoba.
