Ispred Edukativnog centra Dobrinja večeras je obilježena 31. godišnjica prokopavanja i puštanja u funkciju sarajevskog "Tunela spasa”, koji je od tog momenta bio jedina veza opkoljenog glavnog grada Bosne i Hercegovine s ostatkom svijeta sve do završetka opsade grada, krajem februara 1996.
Tunel je prokopan ispod sarajevske aerodromske piste, čime su povezane dvije teritorije pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine (Dobrinja i Butmir), po čemu je tunel i nazvan "Tunel D-B".
Ministar za boračka pitanja u Vladi Kantona Sarajevo Omer Osmanović rekao je večeras ispred Edukativnog centra Spomeničkog kompleksa Tunel D-B, na dobrinjskoj strani, da je "'Tunel spasa' čudo bosanskog otpora".
“Međutim, inženjer se neće sa mnom složiti da je to čudo, jer to je bio tako dobro isplaniran projekat, da bi za ovo sigurno, da je negdje drugo u svijetu, možda dobio Nobelovu nagradu, jer je spasio jednu državu, jedan grad, jedan narod”, kazao je Osmanović.
Na obilježavanju godišnjice prikazani su arhivski snimci izgradnje objekta D-B i njegovog značaja za građane Sarajeva.
Također je promovisan i Edukativni centar te održana izložba radova studenata Likovne akademije u Sarajevu i učenika srednjih škola.Tunel je tokom rata opkoljenom gradu bio jedina "žila kucavica" za transport hrane, oružja i medicinske opreme, a danas je jedna od najposjećenijih turističkih lokacija u Sarajevu i BiH.
Objekat D-B uspješno je završen u večernjim satima 30. jula 1993. godine, a zvanično je pušten u funkciju 31. jula.
Prokopavanje sarajevskog ratnog tunela počelo je 29. januara 1993. godine, a povezao je naselja Dobrinja i Butmir (D-B). Gradili su ga Armija Republike BiH i civilna zaštita, a za taj mukotrpni posao s obje strane bilo je angažovano oko 300 ljudi. Radilo se 24 sata u tri smjene.
Tokom perioda dužeg od dvije godine bio je put kojim je dnevno prolazilo više hiljada ljudi, velike količine namirnica, roba i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bh. prijestolnice u ratnom okruženju.
