U Skoplju je u ponedjeljak počeo samit lidera Procesa Brdo-Brijuni, čiji je domaćin predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski.
Skupu su kao suorganizatori prisustvovali predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, čije su zemlje inicijatori Procesa Brdo-Brijuni.
Milanović i Pirc Musar supredsjedatelji su inicijative Brdo-Brijuni pokrenute 2013. s ciljem pomoći zemljama zapadnog Balkana u približavanju Europskoj uniji i stabilizaciji stanja.
Pirc Musar: "Teme su spajale, a ne razdvajale"
"Danas je atmosfera na sastanku bila dobra, bolja nego barem zadnja dva puta. To je bilo primjetno i to je ohrabrujući znak - razgovaralo se o temama koje spajaju ili imaju takav potencijal, a o onima drugima nije jer je iskustvo pokazalo da je to kontraprodukvitno ili pak štetno", rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar i predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim.
"Možemo pomoći - tu mislim na Hrvatsku i Sloveniju - da se ovaj dio Evrope integrira u EU i da filozofija odugovlačenja i otezanja više ne traje predugo", naglasio je Milanović, istaknuvši kao "neobjašnjivo" da je Ukrajina prošle godine dobila status kandidata prije BiH.
U fokusu ovogodišnjeg skupa su evropske integracije, klimatske promjene i iseljavanje mladih.
Sve troje čelnika na pres-konferenciji su istaknuli kao važnu činjenicu da je ovogodišnji sastanak iznjedrio završnu deklaraciju.
Zbog prepirki i neslaganja na prošlogodišnjem samitu ona nije usvojena, dok je na onom godinu prije toga prihvaćen tek kompromisni tekst završne izjave.
Pirc Musar je rekla da je ove godine uz deklaraciju usvojen i akcijski plan koji uključuje ideju o ukidanju roaminga za države Zapadnog Balkana i pridruživanje zapadnobalkanskih zemalja evropskom mehanizmu za pomoć kod prirodnih nepogoda.
Pritom je zahvalila svim zemljama Zapadnog Balkana, uz već ranije zahvale Hrvatskoj, koje su pomogle Sloveniji kod katastrofalnih poplava u augustu.
Troje predsjednika potvrdili su na pres-konferenciji da će se inicijativa Brdo-Brijuni nastaviti, a Milanović je naglasio da je ona jedini proces nad kojim postoji regionalno vlasništvo, nema nikakvih mentora, komisije, drugih članica EU.
"Na sastancima Brdo-Brijuni ranijih godina gostovali su promotori ili mentori, to mi se nije previše dopadalo, ne vidim potrebe za tim". Pirc Musar je rekla da je zadovoljna što je inicirala da se na dnevni red ovogodišnjeg sastanka stavi i pitanje klimatskih promjena i egzodusa mladih.
"Ovaj puta željela sam da se na dnevni red stave teme koje nas ne razdvajaju nego nas spajaju", kazala je Pirc Musar
Osnovni cilj ovog procesa je potpuna integracija zemalja regiona u EU
Multilateralnom događaju prisustvuju i lideri zemalja Zapadnog Balkana među kojima predsjednik Albanije Bajram Begaj, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Osnovni cilj ovog procesa je potpuna integracija zemalja regiona u EU, stabilizacija situacije na Zapadnom Balkanu kroz jačanje regionalne saradnje i rješavanje otvorenih pitanja.
Osmani je u svom govoru na zajedničkoj sjednici istakla da je, dok zahtjev Kosova za članstvo u Vijeću Evrope razmatra Parlamentarna skupština te organizacije, važno da Kosovo napreduje sa statusom kandidata za prijem u Evropsku uniju, u skladu sa opredeljenjem EU za perspektivu članstva za sve države Zapadnog Balkana.
Ona je kazala da je Kosovo odlučno da nastavi sa dinamikom reformi koje dalje jačaju demokratiju, podržavaju vladavinu prava i podižu životni standard svih građana, bez razlike, saopšteno je iz Predsjedništva Kosova.
Kosovska predsjednica je istakla da je Kosovo od posljednjeg sastanka ovog procesa zabiljeležilo značajne korake uspjeha sa nekoliko aspekata.
"Kosovo je pouzdan partner, dobar komšija i partner koji vrijedno radi. Stoga je mogućnost za veće kretanje naših građana u Schengen zoni, odlična prilika da to i dokažemo svima u EU“, naglasila je Osmani.
U tom kontekstu, ona je navela i napredak u međunarodnim indeksima koji se odnose na borbu protiv kriminala i korupcije, ljudska prava, oblast informacionih tehnologija i drugo.
U dijelu svog govora, koji je bio o temi ovogodišnjeg sastanka lidera, Osmani je govorila i o efektima klimatskih promena, istakavši da je Kosovo odredilo svoju zelenu budućnost.
Osmani je rekla da je zelena tranzicija dobra prilika za otvaranje radnih mjesta, povećanje produktivnosti i obezbjeđivanje energije.
Istovremeno, u vezi s perspektivom mladih ljudi na Kosovu, Osmani je rekla da je više od polovine stanovništva Kosova mlađe od 30 godina, tako da “izgradnja sredine u kojoj su mogućnosti za društveni i ekonomski razvoj lako dostupne” predstavlja prioritet za Kosovo.
Bećirović: Članstvo država Zapadnog Balkan u EU nezamjenjiv okvir za jačanje mira i stabilnosti u Evropi
Bosna i Hercegovina posebnu važnost poklanja jačanju regionalne saradnje, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović na sastanku lidera zemalja Procesa Brdo-Brijuni u Skoplju.
Istakao je da je Proces Brdo-Brijuni važna platforma za unapređenje regionalne saradnje i dijaloga, ali i promovisanje evropskih vrijednosti i perspektive.
"Vanjska politika Bosne i Hercegovine temelji se na Ustavu, zakonima i drugim relevantnim državnim dokumentima. U njima jasno piše da se zalažemo za poštivanje međunarodnog prava i fundamentalnih principa na kojima se temelje međudržavni odnosi. Bosna i Hercegovina djeluje u skladu s obavezama iz zaključenih i prihvaćenih sporazuma i drugih međunarodnih instrumenata, kao i članstva u međunarodnim organizacijama i asocijacijama", kazao je Bećirović.
Naveo je da država Bosna i Hercegovina posebnu važnost poklanja jačanju regionalne saradnje.
Podsjetio je da se državna politika Bosne i Hercegovine prema susjednim i drugim zemljama temelji na poštivanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država, ravnopravnosti u međudržavnom odnosima, zabrani intervencije u unutrašnje i vanjske poslove drugih država, rješavanju otvorenih pitanja međudržavnim dijalogom i uvažavanju principa miroljubive i dobrosusjedske saradnje.
Prema njegovim riječima, države jugoistočne Evrope su na velikom ispitu.
"Predstavnici ovih država odlučuju hoće li 21. stoljeće na ovom dijelu Evrope biti stoljeće mira i razvoja ili stoljeće novih nesreća. Nijedna katastrofa u prošlom stoljeću nije nas zaobišla. Učinimo sve što je u našoj moći da u 21. stoljeću izbjegnemo tragedije iz prethodnog stoljeća. Kolektivno izvucimo pouke iz prošlosti, posebno iz tragičnih 1990-ih godina, i okrenimo se budućnosti. Otvorimo prostor za projekte koji donose ekonomski i svaki drugi napredak", naveo je Bećirović.
Istakao je da kao države koje se uvažavaju i sarađuju imaju šansu za progres u 21. stoljeću, osuđeni su na stagnaciju.
Smatra da članstvo država Zapadnog Balkan u EU predstavlja nezamjenjiv okvir za jačanje mira i stabilnosti u Evropi.
"Preuzeli smo obavezu da zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku usklađujemo sa EU. Tu obavezu moramo poštovati i pokazati da smo kredibilni partneri. Smatram da su važni i ohrabrujući glasovi najviših zvaničnika EU koji zagovaraju ne samo ubrzanje procesa evropskih integracija, nego i jedan drugačiji pristup procesu proširenja. Takav pristup, koji u potpunosti podržavam, podrazumijeva olakšan pristup strukturnim i kohezionim fondovima EU za države u procesu proširenja, kao i veću participaciju u radu institucija EU. To je najbolji način da smanjimo ekonomski jaz u odnosu na EU, izgradimo infrastrukturu, otvorimo radna mjesta i smanjimo odlazak mladih. Trajno zatvorimo balkansku Pandorinu kutiju", poručio je Bećirović.
Smatra da su pokušaji prekrajanja i crtanja novih državnih granica najveći izvor zla i nesreće.
"Uvjerili smo se da takvi pokušaji rezultiraju velikim stradanjima. Naučimo nešto iz naše prošlosti. Umjesto opasnih ideja o promjenama granica okrenimo se ekonomskom razvoju i istinskoj prijateljskoj saradnji", dodao je Bećirović.
Usvojena Skopska deklaracija
Predsjednici zemalja učesnica Procesa Brdo-Brijuni na današnjem sastanku održanom u Sjevernoj Makedoniji, usvojili su Skopsku deklaraciju.
U deklaraciji, koja je usaglašena na engleskom jeziku, ističe se "životni značaj ubrzanja procesa integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, potreba prilagođavanja efektima klimatskih promena i debata o merama za obezbeđivanje vitalnosti društva kroz zadržavanje mladih u regionu Zapadnog Balkana“.
Predsjednici zemalja Zapadnog Balkana, te predsjednici Hrvatske i Slovenije, obavezali su se da će reafirmacijom stava o politici proširenja EU i perspektivi članstva Zapadnog Balkana "intenzivirati strateški dijalog sa institucijama EU kako bi se ubrzao proces pristupanja u EU i spriječilo zanemarivanje regiona. EU, kao i Zapadni Balkan, treba da budu spremni za proširenje u najkraćem mogućem roku, ali ne kasnije od 2030. godine kako bi se ovaj cilj postigao“.
U vezi sa konstantnom ruskom agresijom na Ukrajinu i efektom prelivanja na Zapadni Balkan, Skopska deklaracija ponavlja potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom Evropskom unijom, sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom.
"Prepoznajemo činjenicu da su sveobuhvatne političke, ekonomske i socijalne reforme ključne za pridruživanje EU. Obavezujemo se da ćemo intenzivirati napore u sprovođenju reformi na Zapadnom Balkanu, čija je svrha jačanje vladavine prava, napredak, funkcionisanje demokratskih institucija i javne uprave“, navodi se u Deklaraciji.
Učesnici su se, također, obavezali da će zajedno raditi na njegovanju atmosfere međusobnog povjerenja, razumijevanja, mirnog i trajnog rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja.
"Ističemo važnost postizanja vidljivih koristi i mogućnosti za građane Zapadnog Balkana i pre formalnog pristupanja. Stoga pozivamo EU da razmotri otvaranje puteva koji bi Zapadnom Balkanu omogućili pristup konkretnim politikama, inicijativama i fondovima EU, čime bi se neke od prednosti članstva u EU približile ljudima na Zapadnom Balkanu danas“, navodi se u Deklaraciji.
Borba protiv efekata klimatskih promjena
U dijelu o suzbijanju efekata klimatskih promjena i njihovom ublažavanju, ističe se da je prilagođavanje klimatskim promjenama zajednička odgovornost koja zahtijeva zajedničke napore vlada, civilnog društva, privatnog sektora i međunarodnih partnera.
"Posvećeni smo ubrzanju tranzicije na obnovljive izvore energije i poboljšanju energetske efikasnosti kako bismo smanjili ugljenični utjecaj i osigurali održivu energetsku budućnost. To može uključivati ekološki prihvatljiva ulaganja u hidro, solarne, vetar i geotermalne resurse“, navodi se u zaključku sastanka.
Ističe se da su poplave koje su ove godine zadesile Sloveniju i Hrvatsku, kao i šumski požari širom regiona, potvrda potrebe zajedničkog rada i uzajamne pomoći u suočavanju sa zajedničkim izazovima.
Zadržavanje mladih u regionu Zapadnog Balkana
U dijelu posvećenom zadržavanju mladih u regionu Zapadnog Balkana kaže se da iseljavanje mladih sa Zapadnog Balkana ima značajne posljedice po dugoročnu vitalnost društava, održivi ekonomski rast i društveni napredak.
"Prepoznajemo suštinski značaj zadržavanja mladih na Zapadnom Balkanu. Čvrsto smo uvjereni da je iskorištavanje potencijala mladih od vitalnog značaja za napredak naših društava i postizanje dugoročnog prosperiteta“, navodi se, između ostalog, u deklaraciji u kojoj se učesnici obavezuju na stvaranje atraktivnog i konkurentnog poslovnog okruženja koje podstiče inovativnost, preduzetništvo i otvaranje novih radnih mesta, zadržavajući na taj način mlade ljude u regionu.
