Mlička džamija, smještena u regionu Gore, koji pripada opštini Dragaš zbog svog porijekla već godinama je zanimljiva brojnim historičarima i lingvistima.
Iako se jasno zna kada je bila njena restauracija, ne može se sa sigurnošću reći kada je tačno izgrađena.
Prema određenim saznanjima, njena gradnja vezuje se za 1289. godinu, a njenim graditeljima lokalno stanovništvo smatra porodicu Al-Aga iz Sirije. No, mogu li oni zaista preuzeti zasluge za njenu gradnju?
Nejasno porijeklo same džamije
Prema pisanju lokalnih medija, Mlička džamija izgrađena je 1289. godine, a za njen nastanak zaslužna je porodica Al-Aga, koja je na prostore današnjeg Kosova stigla iz sirijskog grada Halepa.
Međutim, prema riječima Sejfidina Harunija, profesora arapskog jezika na Teološkom fakultetu u Sakariji, koji je radio na transkripciji džamijske nišan-ploče, to nije bio slučaj.
„Mi imamo tačan datum renoviranja – 1822. godina. Mličku džamiju renovirao je Ahmed-aga i jasno se vidi da je i prije 1822. godine na tom mjestu postojala džamija s obzirom na to da na ploči stoji turska riječ 'tamir' što znači renovacija. Međutim, na ploči piše i 'evvela' što znači prije toga. Pored turske riječi 'evvela' navedena je godina 1289. No, ne zna se da li se ta godina odnosi na još jednu renovaciju ili na gradnju. S obzirom na to da piše 'prije toga' moj zaključak je da se radi o renovaciji, a ne o gradnji jer, da je u pitanju zaista gradnja, vjerovatno bi pisalo 'datum izgradnje'. A, da li je na tom mjestu postojala džamija i prije 1289. godine, za to nemamo dokaze.“
Pored nepostojanja dokaza o tačnoj godini njenog nastanka, ne zna se sa sigurnošću ni ko ju je izgradio.
„Kod nas se smatra da je tu džamiju izgradio Ahmed-aga i on se povezuje s porodicom Al-Aga koja je došla iz Sirije, međutim to apsolutno nije tačno, jer je Ahmed-aga samo renovator džamije. A ko ju je renovirao 1289. ili potpuno izgradio, o tome nemamo apsolutno nikakvih saznanja“, tvrdi Haruni za TRT Balkan.
Vodeći se tvrdnjom da su džamiju sagradili stanovnici Sirije, lokalno muftijstvo zatražilo je 1995. godine potvrdu o tome iz Damaska, koja je zapravo i stigla do Kosova, a u kojoj je stajalo: “Mi, Muftijstvo okruga Halep, u Arapskoj Sirijskoj Republici, potvrđujemo da je porodica Al-Aga jedna čvrsta i drevna porodica od koje je nekoliko članova iselilo 1095. godine i nastavljeno je njihovo iseljenje do 1291. godine i izgradili su džamiju u njihovom selu Mlike da im bude mjesto za obavljanje vjerskih obreda. Na osnovu toga, ova džamija je zaista vlasništvo ovih porodica, odnosno, arapskih muslimanskih iseljenih porodica i nije od osmanlijskih građevina. Mi potvrđujemo njihovo vlasništvo i molimo nadležne da im u tome pomognu.”
No, ni ovu tezu Haruni ne prihvata, kazavši da za nju nema nikakvih naučnih utemeljenja.
„To je samo jedan listić iz muftijstva. Ja sam tragao za ovom porodicom u klasičnim knjigama i zaista pronašao podatke o njihovom postojanju. Čak i danas postoje članovi ove drevne porodice koji žive u Palestini, u Khan Jounisu. Pronašao sam i porodično stablo te porodice, ali prvi član ove porodice zvao se Ibrahim i živio je između 16. i 17. stoljeća, i nema nikakvih pokazatelja da je ijedan član ove porodice živio u 13. vijeku“, dodaje Haruni za TRT Balkan.
Kako se onda pojavila teza o sirijskim graditeljima kosovske džamije?
„To je zapravo narodska priča. Određeni dijelovi s nišan-ploče pogrešno su prevođeni, te je došlo do zabune. Sa sigurnošću tvrdim da nema opipljivih dokaza da su za njenu gradnju zaslužni Sirijci iz Halepa. Ako bi se našao dokaz za tu tvrdnju, to bi zaista bila senzacija“, zaključuje Haruni.
Inače, građani Sirije, pretežno zanatlije, dolazili su na područje današnjeg Kosova zbog trgovačke rute s Dubrovnikom, pa se pretpostavlja da se narodna predanja o gradnji džamije vežu za tu činjenicu.
Iako se, dakle, ne može potpuno utvrditi historijat džamije, profesor Haruni potvrđuje da jeste u pitanju najstarija džamija na Balkanu.
