“Predlog se zasniva na modelu nemačko-nemačkog sporazuma iz 1972. godine i mnogih drugih sličnih de fakto priznanja državnosti u istoriji međudržavnih odnosa”, kazao je Kurti.     Foto: AA

Premijer Kosova Aljbin Kurti je tokom parlamentarne debate o dešavanjima u dijalogu Kosova i Srbije izjavio da je francusko-nemački predlog ponuđen kao "uzmi ili ostavi", odnosno da bi neprihavatanje plana ozbiljno uticalo na odnose Kosova sa državama sponzorima kosovske nezavisnosti.

Na sednici koja se održava na zahtev poslanika opozicionog Demokratske partije Kosova (PDK), Kurti je rekao da je na samom početku svog mandata jasno poručio da je maksimum o čemu može da se priča problem primene do sada postignutih sporazuma u Briselu i o obostranom priznanju.

Rekao je da je od njega traženo da francusko-nemački predlog ostane u strogoj tajnosti i da mu je poručeno da plan shvati ozbiljno u smislu da će neprihvatanje plana ozbiljno uticati na diplomatsko-političke odnose Kosova sa državama sponzorima kosovske nezavisnosti.

Ipak, premijer je izneo neke osnovne detalje predloga za koji je Vlada ocenila da je dobra osnova za dalje pregovore.

“Predlog se zasniva na modelu nemačko-nemačkog sporazuma iz 1972. godine i mnogih drugih sličnih de fakto priznanja državnosti u istoriji međudržavnih odnosa”, kazao je Kurti.

Dodao je da se ovaj predlog prvi put fokusira na spoljne odnose Kosova i predviđa i da Srbija prizna kosovske pasoše.

“Predlog sadrži prihvatanje strana načela jednakosti u međunarodnom sistemu, koji je ključno načelo karte Ujedinjenih nacija između nezavisnih država”, kazao je Kurti i dodao da predlog uključuje odricanje Srbije od opstrukcije Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.

Premijer je naveo i da predlog sadrži dve norme vezane za prava srpske zajednice na Kosovu.

Predsednik PDK-a i poslanik Skupštine Memlji Kransiqi je istakao da napredak dijaloga još nije poznat, pa je zamolio premijera Kurtija da kaže poslanicima šta je cilj francusko-nemačkog predloga za dijalog, kakve mogućnosti ima ovaj plan, da li taj plan predviđa obostran priznanje, koji su vremenski rokovi, te da li će biti nastavka dijaloga u Briselu i nakon postizanja sporazuma.

“Naspram Srbije svi smo zajedno, ali evo mi kao opozicija smo morali da sazovemo na ovu debate jer vidimo da je tehnički bilo kretanja u dijalogu. Ipak, i mi kao i građani nismo neinformisani o tim kretanjima i posebno o posledicama koje mogu biti proizvedene za našu državu i društvo”, kazao je Krasniqi.

Dodao je da opozicija ohrabruje Vladu da sarađuje sa međunarodnim saveznicima.

Predsednik opozicionog Demokratskog saveza Kosova (LDK) i poslanik Lumir Abdidžiku je kritikovao Vladu zbog netransparentnosti u vezi dijaloga koji se vodi u Briselu. Abdidžiku je kazao da premijer Kurti dijalog pretvorio u partijsku bitku u Skupštini Kosova.

On je upitao premijera da li je prihvatio kao dobru osnovu dokument 'uzmi ili ostavi' ili dokument u koji su ubačene primedbe kosovske strane. Takođe je istakao da poštovanje prethodno postignutih sporazuma predstavlja u suštini prihvatanje Zajednice opština sa srpskom većinom. Abdidžiku je kazao da Zajednica za Demokratski savez Kosova mora biti urađena prema tumačenju Ustavnog suda Kosova.

Lider opozicione Alijanse za budućnost Kosova i poslanik Ramush Haradinaj podržao je francusko-nemački plan, kao deo konačnog sporazuma sa Srbijom. On je izjavio da Kosovo ima direktnu potvrdu iz Sjedinjenih Američkih Država da francusko-nemački plan uključuje američku podršku za prijem Kosova u Partnerstvo za mir i put Kosova u NATO.

„Ovaj sporazum je konačno odvajanje sa Srbijom”, kazao je Haradinaj.

Očekuje se da na kraju debate poslaničke grupe sačine tekst rezolucije o kojoj će se izjasniti poslanici.

TRT Balkan / agencije