Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na zasjedanju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), a komentarisao je i izvještaj visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Komšić se zahvalio zbog produženja mandata EUFOR Althea misije u Bosni i Hercegovini te kazao da je došao kako bi u svom obraćanju ukazao na važne činjenice koje oblikuju politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, kao i same aktivnosti visokog predstavnika.
Istakao je da BiH ni nakon 28 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma još uvijek nije prošla cjelokupan put demokratske tranzicije.
"Zatočena je u vrtlogu etnički utemeljenih politika i različitih etnički projektovanih ciljeva. Tome svakako treba pridodati i činjenicu kako je sam Dejtonski mirovni sporazum postao alatom za različita geopolitička nadmetanja različitih igrača na geopolitičkoj sceni", kazao je Komšić.
Dodao je također da neki u zemlji pokušavaju predstaviti visokog predstavnika kao nelegitimnog.
"Kroz takvu prizmu posmatramo ovaj, ali i sve naredne izvještaje Ureda visokog predstavnika. Da se u Bosni i Hercegovini vode različite geopolitičke igre, možemo jednostavno prikazati kroz nastojanja različitih aktera i političkih grupacija, da ospore legitimitet visokog predstavnika, nastojeći na taj način stvoriti prostor za provođenje planiranih geopolitičkih interesa. Bez obzira što se u Bosni i Hercegovini vode političke debate o tome da li je visoki predstavnik legitiman, odnosno da li je izabran u skladu sa odgovarajućom procedurom, želim vam jasno istači da sa svoje strane podržavam postojanje Ureda visokog predstavnika, sve dok se kroz ostvarivanje tzv. '5+2 uslova' ne stvori ambijent za zatvaranje OHR-a. U toj nepotrebnoj diskusiji da li je visoki predstavnik legitiman ili nije, ne želim uopće učestvovati, jer Bosna i Hercegovina nema nikakvu ulogu u imenovanju visokih predstavnika i odgovor o tome može dati samo onaj ko imenuje visokog predstavnika", rekao je Komšić.
Dotakavši se izvještaja koji je Schmidt poslao UN-u, istakao je da će on navesti nekoliko elemenata koje smatra bitnim, a koje Schmidt, kako je kazao, nije spomenuo ili nije prikazao na odgovarajući način.
"Prvo, sadašnji visoki predstavnik je prvi koji se suočio sa masovnim protestima građana Bosne i Hercegovine, koji su u dva navrata protestovali ispred Ureda visokog predstavnika izražavajući svoje nezadovoljstvo njegovim ponašanjem i najavljenim odlukama. Brojnost oba skupa građana u kojem učešće nisu imale političke stranke, govori nam da su građani Bosne i Hercegovine svjesni svih važnih pitanja u svojoj zemlji, ali i da su svjesni i nezadovoljni zbog nekih loših odluka koje je donosio aktualni visoki predstavnik. Vjerujem kako će visoki predstavnik ovo cijeniti i uvažiti u svom budućem radu, posebno u domenu donošenja budućih odluka".
Dodao je da postoje odluke visokog predstavnika koje su dobre i koje su nastojale zaštititi ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ali da one nisu bile dovoljne.
"Radi nedorečenosti tih odluka visokog predstavnika rasle su političke tenzije, kao i nastojanja da se Bosna i Hercegovina dodatno etnički podijeli sve do njene potpune disolucije. Nažalost, primjetno je da se visoki predstavnik relativno loše nosi sa takvim političkim nastojanjima. Potrebno je posebno istaći da postoji velika disproporcija između stavova iznesenih u njegovom izvještaju u odnosu na ono šta visoki predstavnik zaista radi na prevazilaženju ovih problema", rekao je Komšić.
Ono što je Komšić naglasio, a ne piše u Schmidtovom izvještaju je stav da je visoki predstavnik bio pristrasan prilikom donošenja odluka u FBiH te da su izjave premijera Andreja Plenkovića to dokazale.
"Posebno smo zabrinuti izjavom premijera jedne susjedne zemlje, da su oni izlobirali kod visokog predstavnika nametanje takvih izmjena entitetskog ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji odgovara političkim interesima susjedne države, a na štetu suvereniteta Bosne i Hercegovine. Ovdje, naravno, mislim na premijera i Vladu susjedne države Hrvatske. To može biti značajan dokaz i pokazatelj pristrasnosti visokog predstavnika, što onda otvara brojna druga pitanja. Jedno od tih pitanja odnosi se na to da je stvaranje etnički čistih teritorija u Bosni i Hercegovini pod faktičkom kontrolom susjednih država, što je visoki predstavnik učinio kroz nametnuti model izbora za gornji dom zakonodavnog organa u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Takvo nešto sigurno nije dobra niti odgovarajuća praksa", kazao je.
Istakao je da je odluka visokog predstavnika o biranju u Domu naroda FBiH suprotna Mišljenju Evropske komisije i da je Schmidt u skladu s tim usporio napredak BiH ka EU.
Na kraju je komentarisao i pitanje državne imovine i izrazio sumnju u to kako će imovina biti riješena.
"Želim izraziti veliku bojazan nastojanjima visokog predstavnika da riješi pitanje državne imovine, na jedan čudan način, implicirajući potrebu raspodjele državne imovine. Njegove ideje o državnoj imovini odskaču od praksi i ambijenta u Bosni i Hercegovini, jer imovina nije teritorija, niti je teritorija imovina, da bi bilo ko imao pravo da je tako tretira", rekao je Komšić.
Naglasio je da podržava visokog predstavnika, ali da je potrebna i volja EU-a kako bi Bosna i Hercegovina krenula naprijed.
"Želim ponovo istači da sa svoje strane podržavam postojanje Ureda visokog predstavnika sve dok se ne ostvare '5+2 uslovi' i pozivam međunarodnu zajednicu da sarađujemo u realizaciji ovih uslova. Potpuno smo svjesni da su '5+2 uslovi' sačinjeni vrlo opširno i nejasno, i da je njihovo ispunjavanje teško statistički pokazati, ali se opet radi o veoma važnim uslovima koji Bosnu i Hercegovinu normalnom demokratskom državom, koja mora biti sposobna upravljati svim unutarnjim procesima. Iz tih razloga, tražim podršku međunarodne zajednice da napokon uspostavimo potpunu demokratiju u Bosni i Hercegovini, kao i potpunu vladavinu prava i potpunu zaštitu individualnih ljudskih i građanskih prava. Na tom putu, osnovni prioritet treba biti implementacija svih presuda Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Komšić u obraćanju.
