Akademik Senahid Halilović sve svoje dane ovozemaljskog života trošio je tabireći bosanski jezik i definirajući ga tako da je on postao njegova intelektualna zaostavština, poručeno je u četvrtak na komemoraciji povodom smrti ovog istaknutog bosanskohercegovačkog akademika i intelektualca koji je preminuo u utorak u 66. godini.
Komemorativnom skupu odražnom u Narodnom pozorištu u Sarajevu prisustvovali su članovi porodice Senahida Halilovića, predstavnici Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ostali brojni članovi akademske zajednice, prijatelji i poznanici.
"Svi smo u uistinu šokirani potpuno iznenadnom smrću akademika Senahida Halilovića. On je preminuo u najboljim godinama za jednog naučnika. Mogao je barem 10-ak godina još da daje najviše rezultate. Gubitak je za akademsku zajednicu, za ANUBiH i veliki gubitak za društvo u cjelini. Senahid Halilović je u svojoj struci i oblasti u domenu lingvistike obilježio svoje doba. On jeste otišao fizički, ali mi ostajemo s njegovim opusom koji je impresivan i koji ostaje s nama u zdanju bosanskog jezika“, poručio je akademik Esad Duraković.
Akademik Mirko Pejanović kazao je kako je prisutna velika bol zbog prerane smrti Halilovića.
"On je napustio ovaj svijet u godinama kada je njegovo stvaralaštvo bilo u velikom usponu, on pripada naučnim radnicima i akademicima koji je neumorno radio istraživao a njegovo istraživanje je bilo posvećeno bosanskom jeziku i on je uspio. Neka mu bude laka zemlja bosanska“, rekao je Pejanović.
Podsjetio je kako je Halilovića poznavao još od njegovih osnovnoškolskih dana.
"Radio sam u školi kod Kladnju, u mjestu gdje je on rođen. On je bio u starijim razredima, nisam mu predavao, ali sam znao njegovu porodicu. On je bio jedan miran, povučen, skroman i radan čovjek i uvijek je obećavao da će svojim radom imati velika djela i to je uspio“, naveo je Pjanović.
Akademik i teolog Rešid Hafizović kazao je kako je Senahid Halilović bio njegov dugogodišnji iskren prijetelj, s kojim je imao duboko, intenzivno i radosno prijateljstvo.
"Rahmetli Senahid je bio osoba koju kada god biste sreli ona bi u vama izazivala radost, pa i u trenucima kada samo pomislite na njega. Takvih ljudi u životu nema baš mnogo“, poručio je Hafizović, te nastavio:
“Čovjek koji je zaslužan da je naprosto definirao tu jezičku polugu bitka ove zemlje i utoliko će mu se ova zemlja teško moći odužiti. Ako ćemo moći ublažiti njegovu odsutnost i bol to će biti moguće kroz svakodnevno referiranje na tu njegovu baštinu u kojoj titra njegov duh. Ne samo da ćemo trebati nego ćemo morati referirati se na tu baštinu. Ona je nama tako važna, toliko bitna, kao zrak i voda”, kazao je Hafizović.
Tokom obraćanja na komemoraciji Hafizović je podsjetio da se Halilović razbolio uoči 27. noći mubarek mjeseca ramazana, u jedno blagoslovljeno vrijeme, što, prema njegovima riječima, ima jednu posebnu simboliku. Poručio je kako je rahmetli Senahid Halilović "sve svoje godine zemaljskog života trošio na blagodat jezika, na dar jezika kao prvorazrednog dara Božijeg".
"Rahmetli Senahid je doista sve svoje dane trošio tabireći bosanski jezik i definirajući ga tako da je on danas postao njegova intelektualna zaostavština“, zaključio je Hafizović.
Dženaza-namaz i ukop akademika Halilovića obavljeni su na Gradskom groblju Bare.
Akademik Senahid Halilović je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Već 1991. godine objavljuje knjigu “Bosanski jezik“, prvu knjigu u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku.
Nakon ove knjige koja je srušila barijere na putu afirmacije bosanskog jezika i nakon početka rata, Halilović pristupa izradi kapitalnog djela: “Pravopisa bosanskoga jezika“. Iako rađen u teškim uslovima u ratnom Sarajevu i bez podrške adekvatnog tima, pravopis objavljen 1996. godine postaje temelj standardizacije bosanskog jezika.
U godinama koje slijede Halilović nastavlja s presudnim doprinosom standardizaciji bosanskog jezika, prvo kao koautor “Gramatike bosanskoga jezika“, a zatim i “Rječnika bosanskoga jezika“. Konačno, doprinos standardizaciji bosanskog jezika Halilović zaokružuje 2017. godine drugim izdanjem “Pravopisa bosanskoga jezika“, koje je objavljeno i kao besplatna mobilna aplikacija koju je preuzelo više od 30.000 ljudi.
Karijeru je započeo na Institutu za jezik u Sarajevu, da bi zatim na Filozofskom fakultetu u Sarajevu proveo 30 godina i dao presudan doprinos obrazovanju stručnih i naučnih kadrova u oblasti bosnistike: nastavnika i profesora bosanskog jezika te lingvista bosnista.
Proteklih decenija akademik Halilović dao je i ključni doprinos otvaranju BiH i Sarajeva kao njenog centra u oblastiti filologije: aktivnošću na povratku ANUBiH-a u projekt “Općeslavenski lingvistički atlas“ (2004–2005); rukovođenjem Microsoftovim projektom prevođenja računarske terminologije s engleskog na bosanski (2006–2007); zasnivanjem Slavističkog komiteta (2008), koji je iste godine primljen u Međunarodni slavistički komitet, svjetsku zajednicu slavističkih udruženja; uključivanjem Bosne i Hercegovine u Evropski lingvistički atlas (2010).
Pod rukovodstvom akademika Halilovića u Slavističkom komitetu BiH objavljeno je nekoliko desetina knjiga, među kojima se ističe “Bosanskohercegovački lingvistički atlas“, čiju je izradu vodio. Za ovo kapitalno djelo, prvo ove vrste u regionu, dobio je i posebno priznanje Univerziteta u Sarajevu.
Akademik Halilović objavio je 18 knjiga štampanih u više od 100.000 primjeraka, te više od 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.
Senahid Halilović rođen je 25. marta 1958. godine u Tuholju kod Kladnja.
