Naime, u jeku ruskog rata u Ukrajini, te prethodnog rasta cijena energenata, opskrba hranom postaje mnogim državama u svijetu jedno od ključnih pitanja, koje se danas popularno zove prehrambena sigurnost.
Važno je napomenuti da se isporuke žitarica iz ratom pogođene Ukrajine nastavljaju odvijati planiranim tokom.
Turkiye, Ujedinjene nacije, Rusija i Ukrajina potpisali su 22. jula prošle godine u Istanbulu sporazum o obnavljanju izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su bile blokirane zbog invazije Rusije na Ukrajinu.
U Istanbulu je uspostavljen Zajednički koordinacioni centar sa zvaničnicima tri zemalje i UN-a koji nadgledaju pošiljke. Prvi brod iz ukrajinske luke Odesa isplovio je 1. augusta 2022. godine.
Ovim povodom istražili smo u kakvom stanju su zemlje Balkana kada je riječ o uvozu žitarica iz drugih država, te u kojoj mjeri se mogu osloniti na domaću proizvodnju.
Uvoz žitarica u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina godišnje u prosjeku uveze devet puta više žitarica nego što izveze, a najviše uvozi pšenicu. Ona je jedna od država koje su zavisne od uvoza žitarica.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je 2021. godine uvezeno žitarica ukupne vrijednosti 113,6 miliona eura, dok je vrijednost izvoza iznosila 12,4 miliona eura.
U ovom periodu uvezeno je 65,4 miliona eura pšenice, što je više od polovine ukupne vrijednosti žitarica koje je BiH nabavila u inostranstvu.
BiH ubjedljivo najviše žitarica uvozi iz Srbije i Mađarske – gotovo 87,9 miliona eura, dok se većina izvoza odnosi na Hrvatsku.
Bosna i Hercegovina je 2020. godine izvezla žitarice u vrijednosti 9,3 miliona eura, što je za 63,4 posto više od prethodne godine, dok je uvoz iznosio gotovo 106,3 miliona eura i bio je veći za 0,8 posto nego u 2019. godini.
Pokrivenost uvoza izvozom 2020. godine je iznosila 8,7 posto, a prethodne godine 5,4 posto, navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.
Srbija izvozi značajne količine žitarica
Žitarice su od višestruke vrijednosti za poljoprivredu ali i cjelokupnu ekonomiju Republike Srbije.
“U vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje u Srbiji, žita učestvuju s blizu 39,7 posto”, navode iz Privredne komore Srbije.
Prema podacima Privredne komore Srbije, izvoz žitarica bio je 2020. veći za 23 posto u poređenju s 2019. godinom.
Vrijednost izvoza iznosila je 690,3 miliona eura, dok je vrijednost uvoza bila 26,8 miliona eura.
“Najviše je izvezeno kukuruza, blizu 3.604.410 tona, što vrijednosno iznosi 582,1 miliona eura, kao i pšenice u količini 517.324 tona u vrijednosti 93,1 milion eura, što je više za 57,2 posto u odnosu na izvoz pšenice ostvaren u 2019. godini”, pokazuju podaci Privredne komore.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Srbije u izvozu žitarica su Evropska unija s učešćem u izvozu 84 posto i potpisnice CEFTA (14,6 posto). CEFTA znači Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoevropskom ugovoru o slobodnoj trgovini.
“Od zemalja EU najveći izvoz žitarica realizovan je u Rumuniju, 450,1 milion eura ili 77,8 posto ukupnog izvoza, od čega najviše kukuruza zbog daljeg izvoza preko luke Konstanca u ostatak svijeta”, navode iz PKS-a.
U sklopu CEFTA-e, u strukturi izvoza posmatrano po vrijednosti, najviše žitarica je izvezeno u Bosnu i Hercegovinu (41 posto), Sjevernu Makedoniju (26 posto), Albaniju (23 posto), Crnu Goru (7 posto) i Moldaviju (3 posto).
Hrvatska ima dovoljno žita
Hrvatska ne mora ograničiti izvoz žitarica, jer proizvodi i više nego što zemlji treba.
Kad je riječ o pšenici, Hrvatska izvozi u prosjeku više od 60 posto svoje proizvodnje. U prosjeku se posljednjih godina požanje blizu 1,1 milion tona godišnje, a za domaće potrebe se zadrži svega blizu 400 hiljada tona.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u strukturi proizvodnje žitarica dominantno mjesto ima kukuruz.
Na žetvenoj površini 459.703 hektara bude proizvedeno ukupno 3.230.925 tona žitarica. Hrvatska već godinama ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica.
U 2018. godini izvezeno je žitarica u vrijednosti 190,5 miliona eura, dok ih je uvezeno u vrijednosti 71,1 milion eura, što je rezultiralo suficitom 119,4 miliona eura.
Crna Gora potpuno ovisi o uvozu
Proizvodnja žitarica u Crnoj Gori je na veoma niskom nivou, te postojeći mlinovi za proizvodnju brašna uvoze gotovo sve sirovine.
Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), tokom 2019. godine je uvezeno žitarica i proizvoda od njih u vrijednosti 70 miliona eura.
Čak 64 posto ove količine uvezeno je iz Srbije, u vrijednosti 44 miliona eura. Nakon nje najveći izvoznik ovih proizvoda u Crnu Goru su Italija s 5,8 miliona eura vrijednosti uvoza, a zatim slijede BiH s 4,2 miliona, Bugarska s 2,8 miliona eura i Hrvatska s 1,84 miliona eura.
Najveći izvoznici pšenice u svijetu
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), najveći izvoznik pšenice u svijetu 2019. godine je bila Rusija sa 43,9 miliona tona, a potom slijede Kanada sa 22,8 miliona tona, SAD sa 22,5, Francuska 18,9 i Ukrajina sa 16,4 milione tona.
Na listi deset najvećih izvoznika pšenice u svijetu nalaze se još Australija sa 12,4 milione tona, Argentina 11,7, Kazahstan 6,1, Rumunija 5,8 i Njemačka sa izvozom od 5,2 miliona tona.
14 jan. 2023
TRT Balkan
Povezane vijesti
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Brnabić: Prioritet rešavanje problema, vlada u ustavnom roku
Premijerka Ana Brnabić izjavila je da se vlada svakodnevno trudi da obezbedi da u Srbiji tokom zime ne bude restrikcija i da reši brojna teška pitanja, što je, kako je ocenila, mnogo važnije nego da dane koristi samo za formiranje nove vlade.
Milanović: Naredna turistička sezona bit će lošija od ovogodišnje
“Cijeli sustav je dizajniran tako da oni koji imaju puno, najviše ili jako puno, ostanu tamo gdje jesu, a da oni koji su ispod, otprilike ostanu tu gdje im je mjesto. Tu je naša mala Hrvatska”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Tužilaštvo traži pritvor za sve uhićene zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu
Visoko javno tužilaštvo je nakon saslušanja 12 uhićenih zbog pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru pri čemu je poginulo 15 osoba, predložilo pritvor za sve njih, među kojima je i bivši ministar graditeljstva Goran Vesić.
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.
