Zanimljivo je da je u mnogim zemljama u svijetu voda već odavno skuplja od mlijeka, a u nekim državama čak i od goriva.
Ovdje donosimo podatke o količini vode koju uvoze i izvoze pojedine države u regiji Balkana.
BiH uvozi ogromne količine flaširane vode
Zvanični podaci pokazuju da je Bosna i Hercegovina proteklih godina uvezla ogromne količine flaširane vode iako važi za zemlju koja je veoma bogata prirodnim resursima i vodama.
Samo u prvih devet mjeseci ove godine, BiH je uvezla 11,4 miliona eura prirodne mineralne vode, gazirane i negazirane, a izvezla četiri puta manje, odnosno 2,8 miliona eura.
Ako se posmatra količinski, BiH je uvezla 43,2 miliona litara, a izvezla 17,5 miliona. Vrijednost uvoza porasla je za 13 posto, a izvoza blizu 24 posto.
BiH je ove godine za 9 mjeseci izvezla više vode nego u cjelokupnoj 2021. godini. Tokom prošle godine BiH je tako izvezla 2,7 miliona eura vrijedne prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode, dok je uvezla vode u vrijednosti 13,2 miliona eura.
Države u koje BiH najviše izvozi vodu su Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Austrija i Sjedinjene Američke Države, a najviše uvozi iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije i Francuske.
BiH je također na uvoz vode tokom prošle godine potrošila čak 94,5 miliona eura, čime je srušen dotadašnji rekord, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UNO).
Uvoz vode u BiH iz godine u godinu raste, pa je ova zemlja 2017. uvezla 73,5 miliona eura vode, a godinu kasnije 78,8 miliona eura. Godine 2019. u BiH je uvezeno 87,4 miliona eura vode, potom je u 2020. – godini pandemije koronavirusa – uvezeno vode u vrijednosti blizu 74,6 miliona eura.
Što se tiče uvoza, BiH najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
U Srbiji 30 kompanija koje flaširaju vodu
Srbija također spada među evropske zemlje koje su vrlo bogate izvorima kvalitetne vode.
Prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, izvoz vode iz Srbije vrijedan je blizu 19,7 miliona eura, a od toga 80 posto ide u zemlje regiona.
U Srbiji se godišnje proizvede pet do šest miliona hektolitara vode, a izvoz konstantno raste, dok je uvoz bio vrijedan blizu tri miliona dolara.
Na srpskom tržištu posluje blizu 30 kompanija koje flaširaju vodu dobijenu s nekog od 400 izvorišta.
Hrvatska bilježi sve veći izvoz vode
Tokom jedne godine u Hrvatskoj je kroz potrošnju na domaćem tržištu te izvoz ukupno realizirano 394 miliona litara vode. Na minerale vode odnosi se veći dio, a riječ je o 204 miliona litara, a na izvorske 190 miliona litara.
U Hrvatskoj je godinama izvoz voda značajno veći od uvoza.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), kroz izvoz tokom prošle godine prodato je ukupno 87,7 miliona litara voda, a dominirale su izvorske s količinom 63 miliona litara. Istovremeno je uvezeno 13,5 miliona litara, ali ovdje su dominirale mineralne vode s 12,8 miliona litara.
Crna Gora za šest godina uvezla 54 miliona eura vode
Uprkos činjenici da Crna Gora ima izvore koji su po kvalitetu vode u samom vrhu u Evropi, ova balkanska država je za šest godina uvezla 54 miliona eura vode, a ubjedljivo najviše vode uvezeno je iz Srbije.
Samo tokom 2020. godine Crna Gora je iz Srbije uvezla 1,6 miliona eura negazirane i 4,1 milion eura gazirane vode.
Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat), u 2020. godini uvezeno je 8.930 tona negazirane vode i uvoz je manji za 5.730 tona (39,1 posto), odnosno za 1,2 miliona eura (38,9 posto) u odnosu na 2019. godinu.
Vodna bogatstva
Prema podacima Svjetske banke, Bosna i Hercegovina je najbogatija vodom u regiji Balkana. Naime, podaci Svjetske banke o obnovljivim izvorima pitke vode pokazuju da je BiH s 9.461 kubnim metrom pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji i sedma u Evropi. BiH je po vodnim resursom bogatija od mnogih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države.
U regiji Balkana, odmah poslije BiH je Hrvatska, koja ima 8.555 kubnih metara vode po glavi stanovnika. Slijedi Albanija s 8.364 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika. Potom slijede Sjeverna Makedonija s 2.616 kubnih metara i Srbija s 1.158 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika.
Biznis budućnosti
Voda bi, s obzirom na to da je od globalno raspoložive količine samo tri posto zaliha slatkovodno, u budućnosti mogla postati biznis u koji će se sve više investirati.
Naime, od tih tri posto zaliha manje od jedan posto količina iz podzemnih vodonosnika raspoloživo je za upotrebu a, u odnosu na 50 godina ranije, crpljenje vode se utrostručilo.
U ukupnoj potrošnji vode na globalnom nivou, 70 posto završava u poljoprivredi, 20 posto u industriji i 10 posto u domaćinstvima.
Prema tome, voda je već odavno postala jedan od najznačajnijih strateških resursa u svijetu i “nafta 21. stoljeća”. Prema nekim procjenama, u budućnosti bi se mogli voditi i ratovi zbog voda i vodnih resursa.
Stručnjaci procjenjuju da će, naprimjer, 2050. godine samo za proizvodnju hrane biti korišteno 50 posto više vode u odnosu na količinu koja se danas koristi.
