Monetarno zlato, koje država koristi za podmirivanje inostranih obaveza kada nije u mogućnosti da ih pokrije izvozom ili kreditima, tradicionalno je sastavni dio deviznih rezervi centralnih banaka i smatra se najsigurnijom komponentom tih rezervi.
U regiji najveće rezerve zlata posjeduje Srbija, ukupno 41 tonu.
Količinski je zlato u odnosu na kraj 2012. godine povećano više od dva i po puta – s 15,3 tone na 41 tonu, dok je njegova vrijednost u ovom periodu gotovo upetostručena.
Crnogorske zlatne rezerve iznose blizu 1,1 tonu i naslijeđene su od nekadašnje Jugoslavije.
Nakon što su jedno vrijeme bile založene za kredit zaključen s Credit Suisse bankom u Londonu, Crna Gora je najavila da je otplatila 30 miliona eura kredita toj banci i time oslobodila rezerve zlata koje je dala u zalog te ih vratila u zemlju, prenio je 2022. godine crnogorski ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.
Centralna banka Bosne i Hercegovine trenutno raspolaže sa 48 hiljada unci zlata, što predstavlja vrijednost blizu 100 miliona eura.
Hrvatska je, uz Norvešku, jedina zemlja u Evropi koja nema vlastite zlatne rezerve.
Nema ih od 2001. godine, kad je Hrvatska narodna banka prodala sve svoje zlatne rezerve – ukupno 13,127 tona.
Hrvatska narodna banka je krajem 2022. kupila nešto više od tone i po zlata - prvi put od 2001. godine, no zlato je u bilanci narodne banke bilo veoma kratko te je proslijeđeno u Frankfurt, gdje je centar Evropske centralne banke (ECB).
