Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović izjavio je u četvrtak naveče u Ljubljani da Bošnjaci u Sloveniji daju doprinos i igraju pozitivnu ulogu u slovenačkom društvu.
Kako javlja agencija Mina, u Ljubljani je održana svečanost povodom 30. godišnjice osnivanja Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, a obraćajući se nekoliko stotina prisutnih zvanica reisul-ulema je ukazao na značaj ovog događaja.
„Ovo je za nas krupan događaj i svoju radost želimo podijeliti s vama, kao s dragim prijateljima. Ovo nije prva 30. godišnjica osnivanja neke značajne institucije ili ustanove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Prošla godina je naročito bila ispunjena takvim i sličnim godišnjicama, ali evo i ova je. Neki dan smo obilježili i 30. godišnjicu Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku“, rekao je Kavazović.
Podsjetio je da je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u vrijeme masovnih ubijanja ljudi, progona, rušenja i razaranja, uz nužnu odbranu od agresije, Islamska zajednica osnivala obrazovne ustanove i administrativne institucije, kako bi unaprijedila svoj rad i bila što efikasniji.
”Na tom tragu, nošeni takvom idejom i elanom, osnovali smo i Mešihat/Starješinstvo u Republici Sloveniji, držeći da ćemo tako moći postizati veće i bolje rezultate i bolje služiti svome narodu. Bilo je to vrijeme kada se u Sloveniji nalazio velik broj naših izbjeglica, ljudi koji su bili prognani iz svojih zavičaja, s mnogo djece. Ovdje su našli utočište i svi bili zbrinuti. Nikada to nećemo zaboraviti prijateljskom narodu Slovenije“, istakao je Kavazović.
Naveo je da su Bošnjaci u Sloveniji tu praktično više od 100 godina - sve od kada su, za vrijeme Prvog svjetskog rata, u Logu pod Mangartom izgradili svoju prvu džamiju.
„Imaju, dakle, dugu kohabitaciju sa Slovencima. Oni od njih koji su ostali živjeti ovdje uglavnom su, na ovaj ili onaj način, povezani s Mešihatom i doprinose njegovom radu. Također, daju svoj doprinos i cijelom slovenačkom društvu i igraju pozitivnu ulogu u njemu. Nadamo se da će baš oni, svojim radom i načinom života prožetim vrijednostima svoje, islamske kulture, i najviše doprinijeti međusobnom upoznavanju i zbližavanju dvaju naroda. To bi im trebao biti i svojevrsni zadatak“, naveo je Kavazović, dodavši:
„Da nismo imali Mešihat u Sloveniji vrlo vjerovatno ne bismo imali ni Islamski kulturni centar u Ljubljani, što bi bio velik nedostatak i za nas i za državu Sloveniju“.
Reisul-ulema IZ u BiH Kavazović naglasio je i da je ”danas je taj centar dio slovenske ukupnosti, jedan od njenih kulturnih dragulja”.
”Potrudit ćemo se da takav bude i njegov angažman, da zrači pozitivnom energijom i da u ljudska srca unosi ljepotu mira i suživota različitosti; da sjedinjuje, a ne razjedinjuje, i širi prijateljstvo, a ne neprijateljstvo. Ovom prilikom želim izraziti i posebno poštovanje i zahvalnost državi Sloveniji za njen jasan i nedvosmislen stav o ubijanju i masakriranju nevinih palestinskih civila i djece u Gazi, te za priznavanje palestinske države. To jasno pokazuje da etika i moral ovdje imaju dubok korijen. Drago mi je što imamo takve prijatelje“, poručio je reisul-ulema, te čestitao 30. godišnjicu Mešihatu u Sloveniji, uz želje da njegov utjecaj bude snažan i trajno pozitivan, na radost svih ljudi”, rekao je Kavazović.
Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar izjavila je večeras u Ljubljani da Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu oduvijek povezuje snažna prijateljska veza, koja se ogleda u međusobnoj podršci.
Kako javlja agencija Mina, obratila se na svečanoj akademiji povodom 30. godišnjice Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, kojoj su prirustvovali reisul-ulema Islamske zajednice u BiH, muftije, članovi Rijaseta i Sabora, drugi zvaničnici Islamske zajednice, zvaničnici Republike Slovenije i Grada Ljubljane, kao i predstavnici drugih vjerskih zajednica, diplomatskog kora i javnog života u Sloveniji.
Govoreći o ovom jubileju Islamske zajednice, predsjednica Slovenije je ocijenila da on ima šire značenje i da je nedvojbeno dio veće priče.
„Ovih 30 godina samo je noviji dio bogate historije koja seže daleko u prošlost, prije 1994. godine kada je Mešihat osnovan. To je nastavak stoljetnog prisustva muslimana na slovenskim prostorima, jer vaši korijeni sežu do historijske prekretnice, izgradnje džamije u Logu pod Mangartom, koja je još 1917. godine predstavljala simbol suživota. Muslimani su kroz historiju učestvovali u oblikovanju bivše zajedničke države i značajno doprinijeli i osamostaljenju Slovenije, čime su postavili čvrste temelje za nastavak suživota i zajedničkog razvoja“, izjavila je Pirc Musar.
Izgradnja džamije društveno i političko pitanje
Dodala je da je druga polovina prošlog stoljeća bila snažno obilježena dugogodišnjim naporima za izgradnju džamije u Ljubljani. Kako je istaknula, taj proces nije bio jednostavan.
„Izgradnja druge džamije nije bila samo fizička gradnja, već je to bilo i političko i društveno pitanje, u vezi kojeg sam uvijek imala jasno mišljenje. Slovenski prostor prošao je kroz proces evolucije: od nesigurnosti, strahova i nesuglasica, do trenutka kada smo džamiju prihvatili kao svoj dio, kao doprinos ljepoti našeg kulturnog krajolika. Njeno prisustvo u našem glavnom gradu dokazuje put kojeg smo prošli kao društvo. Danas, na ovoj svečanosti, zaista potvrđujemo rast i uspjeh Islamske zajednice u Republici Sloveniji“, naglasila je Pirc Musar.
Poručila je da muslimani nisu samo članovi vjerske zajednice, već i važni kreatori međukulturnog dijaloga i sudionici otvorenog i uključujućeg društva koji osjećaju odgovornost prema zajedničkoj budućnosti.
„Dok slavimo uspjehe našeg društva, istovremeno se prisjećamo i njegovih padova, ali nažalost, ne možemo zanemariti ni realnost u kojoj živimo“, kazala je Pirc Musar.
Navela je da u svijetu postoji čak 55 ratnih žarišta, gdje patnja, strah i nesigurnost svakodnevno ugrožavaju živote nevinih ljudi - Ukrajina, Bliski Istok, a posebno Palestinci u Gazi, prolaze kroz brutalne napade, zbog čega je život tamo nemoguć.
„Broj civilnih žrtava, među kojima su nažalost i djeca, zastrašujuće je velik. Zbog toga sam zabrinuta i znam da nisam jedina, jer je granica uobičajenog ratnog sukoba davno pređena - zakoračili smo u mračno, prijeteće, nehumano i brutalno područje genocida. Čovječanstvo je kroz historiju već okusilo najtamnije oblike zla - holokaust, Ruandu, genocid u Srebrenici. Takve užase savremeni svijet ne bi smio dopustiti, ali ih ipak dopušta. Možemo samo nemoćno gledati kako su Ujedinjeni narodi paralizirani, gdje se humanost gazi vetom, najčešće samo dvije stalne članice Vijeća sigurnosti“, rekla je Pirc Musar.
Poručila je da se pored svega ovoga, danas suočavamo i sa zabrinjavajućim trendom relativizacije historijskih činjenica i prepravljanja historije, što predstavlja dodatnu opasnost za mir i sigurnost u svijetu.
„Zato je u ovim kriznim vremenima uloga vjerskih predstavnika još važnija. Vaša sposobnost i volja da dotaknete srca i potaknete ljude na poštovanje ljudskog dostojanstva su neprocjenjive. Danas, kada ste ovdje okupljeni predstavnici najvećih vjerskih zajednica u Sloveniji i šire, pravi je trenutak da vas na to podsjetim i zamolim da svojim vjernicima uvijek pomažete i potičete ih da šire saosjećanje i dobrotu u zajednici“, kazala je Pirc Musar.
Čvrsti stav Slovenije u osudi genocidnih politika
Unatoč teškim vremenima i izazovima s kojima se suočavamo, inspirativno je vidjeti da postoje projekti i pojedinci koji nisu ravnodušni prema tim pitanjima, nastavila je Pirc Musar. Smatra da to dokazuje da ni u najmračnijim vremenima nada i solidarnost nisu izgubljeni.
„Drago mi je što se Republika Slovenija može pohvaliti čvrstim političkim stavom u osudi genocidnih politika i ideologija, čime šalje jasnu poruku da kršenja ljudskih prava ne smiju ostati nekažnjena. Posebno sam ponosna što su Republika Slovenija, slovenska Karitas i Fundacija Danila Turka, koja je već ranije brinula o palestinskoj djeci i pomagala im u oporavku, omogućile rehabilitaciju desetero djece iz Gaze u URI Soča. Zahvalni smo i volonterima Islamske zajednice, koji svojim dobrovoljnim radom animiraju djecu, čime im uljepšavaju dane i donose svjetlo u njihove živote“, naglasila je predsjednica Slovenije Pirc Musar.
Akcentirala je da Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu oduvijek povezuje snažna prijateljska veza, koja se ogleda u međusobnoj podršci, te da je posebno tokom rata 90-ih godina Slovenija pokazala svoju prijateljsku i humanitarnu stranu kada je prihvatila oko 70.000 izbjeglica čime su te veze dodatno ojačane.
„Danas se Bosna nažalost, suočava s novim iskušenjem - razornim poplavama koje su pogodile područje Jablanice. Brojne porodice ostale su bez krova nad glavom, a neki su u toj nesreći izgubili svoje najmilije. Pred stanovnicima Jablanice i okolnih mjesta je dug i zahtjevan put obnove, koji će zahtijevati mnogo upornosti, ali i solidarnosti“, kazala je Pirc Musar.
Poručila je i ”svim prijateljima iz Bosne i Hercegovine - Slovenija je uz vas“.
„U ovim teškim vremenima stojimo uz sve one koje je ova katastrofa pogodila i pomoći ćemo vam ne samo da obnovite porušene kuće, već ćemo se potruditi da vam vratimo i nadu koju su mnogi izgubili. Na današnjoj svečanosti želim podsjetiti da će sljedeće godine biti 30 godina od genocida u Srebrenici. Tamo ću biti, jer osjećam da moram biti, tamo ću biti, jer želim da se i u Sloveniji prisjetimo 8.372 žrtve, 8.372 pojedinca koja su izgubila život zbog surovosti drugog čovjeka“, kazala je predsjednica Republike Slovenije Pirc Musar.
Zahvalnost doprinosu u razvoju Slovenije
Muftiji, članovima Islamske zajednice uputila je čestitke povodom jubileja, te iskazala zahvalnost što doprinose razvoju Slovenije.
„Uspjesi i padovi, teški i lijepi događaji su dio naših života. Historiju niko nikada ne može promijeniti, sadašnjost i budućnost mogu oblikovati naši odnosi, pomoć i solidarnost u teškim vremenima, kao i zajedničko obilježavanje lijepih trenutaka. Danas, ovaj tren. Ono što je bilo jučer, vrijedi sjećanja, ono što će biti sutra, ne znamo, ali možemo pomoći da budućnost oblikujemo tako da nam bude lijepo, ugodno i prijateljski. Samo takvi odnosi daju smisao životu i stvaraju osjećaj sigurnosti. Danas, dakle, ne slavimo samo prošlost, već i budućnost“, zaključila je Pirc Musar.
