Zdravstvene razlike prisutne su između istočne i zapadne, te urbane i ruralne Europske unije, koja pomoću kohezijskih fondova treba smanjiti razlike i svima omogućiti jednako dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu, poručeno je na konferenciji posvećenoj temi razlika u zdravstvu među državama i regijama Europske unije.
U hotelu ”The Westin” u Zagrebu održana je konferencija "Smanjenje zdravstvenih razlika u Hrvatskoj i EU upotrebom kohezijskih fondova", čiji je cilj kroz uvodna obraćanja i panel-raspravu stručnoj i široj javnosti predstaviti mogućnosti koje kohezijska politika pruža za smanjenje zdravstvenih razlika u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak istaknula je kako kohezijska politika, najveća investicijska politika Europske unije, za cilj ima smanjenje teritorijalnih i socijalnih nejednakosti.
Navela je kako je od 2014. do 2020. godine uloženo više od 3,8 milijardi eura za razvoj hrvatskog zdravstvenog sustava, od infrastrukture i opreme do stručnog osposobljavanja i osiguranja primarne zdravstvene zaštite. Za period od 2021. do 2027. Hrvatskoj je namijenjeno blizu 9 milijardi eura iz kohezijskih fondova.
“Fokus će biti na dostupnosti primarne zdravstvene zaštite, posebno kada je riječ o slabije razvijenim i udaljenijim područjima Republike Hrvatske”, poručila je ministrica Tramišak.
Organizator konferencije, zastupnik u Europskom parlamentu (EP) Tomislav Sokol istaknuo je kako se zdravstveni sustavi u europskim državama susreću sa sve većim troškovima, jer osim koronavirusa, na financijsku nestabilnost utječe i starenje stanovništva te odljev radnje snage iz istočne u zapadnu Europu.
“Po stopi smrtnosti koja se mogla spriječiti, zemlje istočne Europe su lošije u odnosu na zapadnu Europu. Te velike razlike koje postoje moraju se rješavati na zajedničkoj europskoj razini. Iako je zdravstvo primarno u nadležnosti pojedinih država članica, EU ima puno financijskih i regulatornih instrumenata da se te razlike smanje”, izjavio je Sokol.
Od financijskih instrumenata, istaknuo je novi proračunski program “EU za zdravlje” koji raspolaže s 5,3 milijarde eura koji je 12 puta veći od prethodnog sedmogodišnjeg programa za zdravstvo EU.
Najveći izvor investicija iz europskih sredstava za zdravstvo ostaje kohezijska politika iz koje je u proteklom 7-godišnjem periodu investirano više od 24 milijarde eura, a cilj ove politike smanjenje je razlike u razvijenosti između država EU, navodi Sokol.
Iz ovog fonda investira se u infrastrukturne projekte na područje razlika, posebno ruralnih dijelova istočne i zapadne Europe, ali investira se i u radnu snagu, u specijalizacije i subspecijalizacije u deficitarnim područjima.
Europska unija mora omogućiti da zdravstveni radnici u slabije razvijenim, istočnim zemljama, dobiju bolje uvjete za rad kako bi bili motivirani, poručio je zastupnik Sokol.
Zdravstvena zaštita najslabije je dostupna u ruralnim područjima Europske unije. Potrebno je raditi na digitalizaciji zdravstvenog sustava, što podrazumijeva postojanje širokopojasnog interneta u svim krajevima EU, pa tako i Hrvatske, zaključeno je.