Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića i uz nazočnost ministara održana je druga sjednica Nacionalnog vijeća za održivi razvoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).
U uvodnom obraćanju hrvatski premijer Andrej Plenković osvrnuo se na protekle četiri godine i napredak Hrvatske na području održivog razvoja, u okviru plana UN-a koji se provodi u periodu od 2015. do 2030. godine.
Svrha 17 ciljeva zajedničkog programa održivog razvoja je poboljšati životne uvjete ljudi, povećati blagostanje, zaštititi okoliš, očuvati mir i promicati partnerstva i suradnju u svijetu koji se ubrzano mijenja, suočava s ekološkim, društvenim i gospodarskim izazovima.
Klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, ekstremne suše i poplave, pandemija, geopolitički poremećaji i oružani sukobi te migracije ključni su izazovi.
„U svijetu s osam milijardi ljudi koji broji pet puta više stanovnika nego 1900. godine i istovremeno raspolaže sa sve manje prirodnih resursa, održivi razvoj preduvjet je očuvanja društvene stabilnosti i ravnomjernog ekonomskog napretka“, istaknuo je Plenković.
U posljednjih 12 godina globalna proizvodnja litija, prije svega radi baterija električnih automobila, prosječno godišnje raste za 13,6 posto i dosegla je 130.000 tona, što je porast kojega ne mogu pratiti svjetske zalihe litija. Zabrinjavajuće je stanje i s rezervama fosfata za proizvodnju umjetnih gnojiva, što bi moglo dramatično utjecati na poljoprivredu već za dva desetljeća.
Prema izvješću UN-a, pandemija koronavirusa poništila je više od četiri godine napretka u iskorjenjivanju siromaštva i 2020. u ekstremno siromaštvo globalno gurnula 93 milijuna ljudi. Trenutno četvrtina svjetske populacije živi u zemljama pogođenim ratnim sukobima, više od 100 milijuna ljudi prisilno je raseljeno diljem svijeta, dok je ruska agresija na Ukrajinu izazvala jednu od najvećih izbjegličkih kriza modernog doba.
Prema ciljevima Pariškog ugovora, emisije stakleničkih plinova trebale bi do 2030. opasti za 43 posto, ali svijet za sada ne ide tim smjerom, rekao je Plenković.
U osam od 17 ciljeva Hrvatska je iznad prosjeka EU-a, dok je u devet ciljeva ispod EU prosjeka, ali u njima bilježi pozitivan napredak.
Prema izvješću UN-a o održivom razvoju, Hrvatska je prošle 2022. godine zauzela 23. mjesto od ukupno 163 zemlje članice ovog UN-ovog projekta, dok je u ovoj godini napredovala do 12. mjesta.
Prvi dobrovoljni nacionalni pregled održivog razvoja Hrvatska je predstavila 2019. godine.
Na sjednici su izabrani i članovi hrvatskog izaslanstva koji će sudjelovati u New Yorku od 17. do 19. srpnja na UN-ovom forumu visoke političke razine.
