Tokom posjete regiji koja je privukla veliku pažnju javnosti, sa najvišim zvaničnicima je razgovarao o jačanju bilateralnih odnosa, kao i o regionalnim i globalnim temama.
U sklopu turneje tursku delegaciju predvođenu predsjednikom Erdoganom činilo je više od stotinu turskih privrednika i zvaničnika, koji su učestvovali na poslovnim forumima u sve tri balkanske države.
Tokom posjete zemljama regije, osim samog značaja produbljivanja političkih i kulturalnih odnosa, poseban fokus je bio na jačanju ekonomskih i trgovinskih odnosa, kao i konkretnim projektima kao što su izgradnja autoputa Sarajevo – Beograd, putovanja samo sa ličnim kartama, početak restauracije Bajrakli džamije u Beogradu kao i otvaranje Islamskog kulturnog centra u Sisku.
Posjeta BiH: Značaj izgradnje autoputa između Sarajeva i Beograda
Erdogan je 6. septembra prvo doputovao u posjetu u Bosnu i Hercegovinu, tokom koje se sastao sa članovima Predsjedništva BiH, a potom i sa članovima kolegija Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Nakon toga je posjetio Šehidsko mezarje Kovači, gdje je odao počast prvom predsjedniku Predsjedništva RBiH Aliji Izetbegoviću, da bi zatim obišao i nedavno otvorenu Upravnu zgradu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH, čiju izgradnju je pomogla i Generalna direkcija vakufa Turkiye. U sklopu posjete turskog predsjednika dvije zemlje su potpisale sporazum o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka koji se odnose na sporazum u oblasti odbrambene industrije.
Nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH, Erdogan je najavio da će u narednom periodu biti otvorena mogućnost putovanja samo sa ličnim kartama između Bosne i Hercegovine i Turkiye, te je ponovio podršku Bosni i Hercegovini na svim poljima kao i podršku stabilnosti i prosperitetu BiH.
Erdogan je jasno ponovio spremnost Turkiye da uz saglasnost političkih strana učini sve da sve poteškoće u BiH budu prevaziđene. Naglasio je također značaj povećanja obima trgovinske razmjene i investicija te značaj koji pridaje projektu izgradnje autoputa između Sarajeva i Beograda, čiji je temelj postavljen 2019. godine.
Turski čelnik je također naložio turskim institucijama rješavanje pitanja finansijske prirode u vezi sa izgradnjom autoputa. Naime, rekavši da su mu predočeni problemi finansijske prirode u vezi sa izgradnjom autoputa, Erdogan je kazao da je dao nalog direktoru Ziraat banke s ciljem rješavanja ovog pitanja, te je istakao kako je ovo projekat mira koji ne veže samo države nego i narode koji žive u regionu.
Na kraju posjete turski predsjednik je prisustvovao Poslovnom forumu Bosna i Hercegovina – Turkiye u Sarajevu, na kojem je turske investitore pozvao da intenziviranjem ulaganja u BiH doprinesu razvoju ove zemlje. Ekonomske veze, kako je rekao Erdogan, pored toga što doprinose jačanju bilateralnih odnosa među državama, istovremeno doprinose i jačanju stabilnosti i blagostanja u cijelom regionu.
U svom obraćanju naglasio je kako je Turkiye uvijek posebnu pažnju posvećivala odnosima sa Bosnom i Hercegovinom. "Naša politika prema Bosni i Hercegovini uvijek je bila iskrena, ujedinjujuća i objektivna. Na ovom prostoru koji objedinjuje različitosti, etničke i vjerske podjele ne mogu donijeti ništa osim boli i suza", kazao je Erdogan.
Tokom posjete posebno je naglasio značaj dijaloga i saradnje među narodima u BiH. Erdogan je istakao kako je u predstojećem periodu, koji donosi i izbore u BiH početkom oktobra ove godine, neophodno držati se dalje od retorike podjela, jer je to važno za ekonomiju, ali i unutrašnju stabilnost države.
Poseban fokus je također stavio na ekonomiju te je izrazio zadovoljstvo zbog rasta obima trgovinske razmjene između dvije zemlje, ali i naglasio kako postoji prostor za unapređenje odnosa u ovom domenu. Podsjetio je da je obim trgovinske razmjene u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine povećan za 15 posto te da je dosegao 627 miliona dolara.
Turski predsjednik je još jednom podsjetio da su tokom današnjih sastanaka razmatrani i načini dinamiziranja izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd, kazavši da turske investicije, kada se uračunaju i projekti pomoći BiH, dosežu milijardu dolara.
Susreti u Srbiji: Značaj stabilnosti Balkana
Nakon posjete BiH, turski predsjednik je doputovao u Srbiju, gdje se sastao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, a potom je prisustvovao Poslovnom forumu Srbija – Turkiye.
Erdogan je nakon sastanka sa Vučićem izjavio kako će međusobno putovanje samo sa ličnim kartama podići odnose dvije zemlje na još viši nivo, napominjući da će ovaj korak povećati broj međusobnih turističkih posjeta, ali i olakšati putovanja privrednika dviju država.
Turski predsjednik je također rekao da je obim trgovinske razmjene Turkiye i Srbije prošle godine povećan za oko 33 posto. Podsjetivši da je Turska agencija za saradnju i koordinaciju TIKA u Srbiji realizirala više od 50 projekata, Erdogan je najavio skori početak restauracije Bajrakli džamije u Beogradu, koja predstavlja zajedničko historijsko i kulturno naslijeđe.
"Tokom razgovora smo ponovo ukazali na značaj koji pridajemo stabilnosti i blagostanju Balkana. Dogovor između Srbije i Kosova u vezi sa prelaskom granice s ličnim dokumentima dočekali smo sa zadovoljstvom. Nadamo se će sva druga pitanja u najkraćem periodu biti riješena putem dijaloga. Uvijek smo iskreno podržavali rješavanje problema dijalogom, i tako ćemo i nastaviti", rekao je Erdogan.
Erdogan je na kraju posjete učestvovao na Poslovnom forumu Turkiye – Srbija održanom u Beogradu te istakao da očekuje da će nakon novog sporazuma o putovanju bez pasoša broj turista iz Srbije koji će ove godine posjetiti Turkiye prvi put premašiti 300 hiljada te oboriti dosadašnji rekord.
Tokom Erdoganove posjete Turkiye i Srbija potpisale su sedam sporazuma u oblastima kao što su ekonomija, industrija i tehnologija, uključujući protokol koji omogućava putovanje bez pasoša za državljane obje strane.
"Naše investicije u Srbiji su porasle u posljednjoj deceniji, s milion dolara na 400 miliona dolara. Broj naših kompanija u Srbiji sada je veći od 1.300", rekao je turski predsjednik.
Posjeta Hrvatskoj: Poruke o prijateljstvu, miru i suživotu
Nakon posjeta BiH i Srbiji, turski predsjednik je na kraju regionalne turneje posjetio Republiku Hrvatsku, gdje se sastao sa predsjednikom Zoranom Milanovićem, a nakon sastanka u Zagrebu zajedno sa hrvatskim kolegom u Sisku je prisustvovao svečanosti otvorenja Islamskog kulturnog centra.
Nakon svečanosti u Sisku, Erdogan se vratio u Zagreb, gdje je prvo položio vijenac ispred Spomenika domovini, a potom se obratio učesnicima Hrvatsko-turskog poslovnog foruma. Tokom Erdoganove posjete dvije zemlje su potpisale tri međudržavna sporazuma kojima će dodatno produbiti saradnju.
Erdogan je nakon sastanka sa Milanovićem naglasio da su Turkiye i Hrvatska dvije prijateljske i savezničke zemlje, a kao jedan od primjera dobrih odnosa dviju zemalja naveo je kako je tokom nedavnih zemljotresa i šumskih požara koji su pogodili Hrvatsku Turkiye bila među prvima koja je pritekla u pomoć.
Tokom njegove posjete Zagrebu također je naglašen značaj ekonomske i trgovinske saradnje. Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni Turkiye i Hrvatske, Erdogan je kazao kako je ona u prošloj godini iznosila 900 miliona dolara, što je povećanje od 41 posto, napominjući kako će raditi na povećanju trgovinske razmjene.
Osim toga, Erdogan je istakao da Turkiye pomno prati razvoj događaja na Balkanu i nastavlja davati potrebne doprinose u tom kontekstu.
“Na našim sastancima razgovarali smo o koracima koji se mogu zajednički poduzeti za očuvanje i jačanje mira i stabilnosti u Jugoistočnoj Evropi. Ponovo smo potvrdili podršku miru, stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i evropskim integracijama”, rekao je Erdogan, napominjući da su jedinstvo, zajedništvo i integritet Bosne i Hercegovine vrlo važni, kako je ta zemlja platila veliku cijenu, te kako se nada da više do toga neće doći.
Nakon sastanka u Zagrebu, turski predsjednik je u Sisku otvorio Islamski kulturni centar, a svečanosti otvaranja prisustvovale su hiljade vjernika i najviši državni i vjerski lideri Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Republike Turkiye.
Najveći doprinos i pomoć u izgradnji džamije i Islamskog kulturnog centra dala je Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA). Otvaranjem džamije i Islamskog kulturnog centra Medžlis Sisak je na raspolaganje dobio kompleks koji na 2.500 metara kvadratnih čine molitveni prostor, polivalentna dvorana, prostorije za biblioteku i čitaonicu, restoran, imamski stanovi, apartmani i učionice.
Kako je kazao i sam Erdogan u obraćanju na ceremoniji otvaranja Islamskog kulturnog centra, ovaj centar će biti jedna od glavnih adresa susreta i druženja u gradu gdje će vrijeme provoditi i ljudi drugih vjera. Prije šest godina Erdogan je također boravio u posjeti Hrvatskoj povodom obilježavanja 100. godišnjice proglašenja islama ravnopravnom religijom u zemlji.
“Tada smo iz Zagreba cijeloj Evropi i svijetu poslali poruke protiv diskriminacije, netolerancije, islamofobije i ksenofobije. Danas iz Hrvatske, ovog puta iz grada Sisak, šaljemo tople poruke o prijateljstvu, bratstvu, miru i suživotu“, rekao je.
Jasno je poručio da Turkiye nikada nije zaboravila braću i prijatelje u ovoj regiji s kojima, kako je rekao, dijeli zajedničku prošlost i posjeduje snažne ljudske i kulturne veze.
“U našim srcima nikada nismo odvajali Sisak od Amasye, Zagreb od Ankare, Sarajevo od Istanbula ili Mostar od Rizea. Uvijek smo se radovali sretnim trenucima naših prijatelja, a njihovu bol doživljavali kao vlastitu“, kazao je turski predsjednik.
O iznimnom značaju Islamskog kulturnog centra u Sisku govorio je i Milanović, koji je pritom kazao da centar vidi kao most koji povezuje ljude iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, napominjući da je to još jedan korak u izgradnji kulture dijaloga, mira, razumijevanja i prijateljstva između naroda i religija.
”Ovdje u starom hrvatskom gradu Sisku, gdje su se prije mnogo stoljeća ukrštali putevi i mačevi velikih svjetskih sila, religija kršćanstva i islama, danas vlada mir, prijateljstvo i danas otvaramo jedan spomenik kulture, spomenik modernosti, spomenik islamskoj zajednici i modernoj Hrvatskoj, zemlji otvorenoj, demokratskoj, otvorenoj za sve ljude dobre volje, svih vjera i zdravih svjetonazora“, kazao je Milanović.
Podsjetio je kako, kada je bilo najteže, u jesen 1991. godine, sugrađani Siščani islamske vjeroispovijesti bosanskog, bošnjačkog porijekla i veza stali su u odbranu Hrvatske zajedno sa svojom hrvatskom braćom, hrvatskim braniteljima. Dodao je kako su bili braća po oružju mada različitih religija, ali istog duha.
Erdogan je na kraju posjete Zagrebu u obraćanju na Poslovnom forumu Hrvatska – Tukiye istakao da je momentum koji su dvije države postigle posljednjih godina u smislu ekonomske saradnje vrlo obećavajući, podsjetivši da je trgovinska razmjena dviju država od njegove prethodne posjete Hrvatskoj, 2016. godine, do danas porasla dva i po puta.
"Na kraju 2015. godine naša trgovinska razmjena je iznosila 387 miliona dolara, a na kraju 2021. godine dostigla je 900 miliona dolara", rekao je Erdogan, te dodao da je sada kratkoročni cilj trgovinskog obima dvije milijarde dolara, a srednjoročni i dugoročni cilj pet milijardi dolara.
Jasno je po samom sadržaju posjete regiji Balkana da je cilj Erdoganove turneje da dodatno produbi političke, kulturne i ekonomske veze sa zemljama regije, a poseban naglasak je stavio na značaj stabilnosti, mira i blagostanja u regiji u duhu međunacionalne saradnje i snažnijeg dijaloga, koji su danas svima prijeko potrebni.
Turkiye je ponovo pokazala jednak pristup prema svima kao i stabilizirajuću ulogu u regiji, a Erdogan je jasno dao do znanja da će Turkiye uvijek biti uz zemlje regije, baš kao što je to činila i svih prethodnih godina, posebno u realizaciji konkretnih projekata od kojih svi građani u regiji Balkana, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, imaju značajnu korist.
