Već danima je aktivan požar na području planine Čvrsnice u Parku prirode Blidinje u Bosni i Hercegovini.
Požar u Parku prirode Blidinje približio se stambenim objektima
Požar u Parku prirode Blidinje približio se stambenim objektima i stanje nije dobro, izjavio je Drago Martinović, direktor Uprave civilne zaštite Zapadnohercegovačkog kantona.
"Požar se širi unatoč tome što su jučer u gašenju pomagali helikopteri Oružanih snaga BiH i Republike Srpske, kao i kanader u dva navrata iz Republike Hrvatske. Požar se sada nalazi u blizini stambenih objekata", kazao je on.
Istakao je da su jutros u pomoć pristigli i vatrogasci iz susjednih općina i Kantona Sarajevo, kao i helikopter Oružanih snaga BiH. Izrazio je nadu da će uz pomoć vatrogasaca iz svih dijelova BiH uspjeti sačuvati stambene objekte, ali i neprocjenjivu prirodnu vrijednost u Parku prirode Blidinje.
Osim toga, požar u kanjonu Neretve u Konjicu i dalje je aktivan na vrlo nepristupačnom terenu, saopćila je Federalna uprava civilne zaštite. Vatrogasna jedinica Konjica imala je intervencije na gašenju požara i u petak na Boračkom jezeru, gdje je gorjela šuma.
Na području Mostara vatrogasci su jučer poslijepodne imali intervenciju na gašenju požara na Buni, gdje su gorjeli trava i nisko raslinje, kao i na Ortiješu, gdje je gorjela trava. Također, imali su intervenciju kao ispomoć u gašenju požara na Blidinju.
Vatrogasci na području Čapljine također su morali intervenisati na gašenju požara u mjestima Višići, Klepci, Dračevo i Potkosa, gdje su gorjeli trava, nisko rastinje i otpad.
Najveći požar u historiji Slovenije
Najveći požar u historiji Slovenije, u regiji Kras, ne jenjava, iako je na terenu angažovano na stotine vatrogasaca koji se bore sa vatrenom stihijom. Najgore je stanje na brdu Trstelj, koje od ranog jutra gase šest helikoptera, avion Pilatus i hrvatski kanader.
Vatrogasci i drugi volonteri iz cijele zemlje već osmu noć se bore sa požarom na Krasu, pa su već prilično umorni.
Napori vatrogasaca u subotu uglavnom su usmjereni prema Trstelju, zaštiti Renča u Vipavskoj dolini te zaselaka i mjesta u šumovitim predjelima podno Krasa, saopćio je regionalni stožer civilne zaštite za sjevernu Primorsku. Požarište se prostire na oko osam kilometara, vatrena stihija na tom području ne prestaje, a brojni vatrogasci su tokom noći branili tamošnja sela od vatre, dok su neka i evakuisana.
Stanko Močnik, šef Vatrogasne intervencije, kazao je novinarima da je na terenu u noći na subotu oko 800 vatrogasaca gasilo požar, napominjući da su vatrogasci već umorni i iscrpljeni. Zbog gustog dima na području zahvaćenom požarom noć u kućama nisu mogli provesti stanovnici desetak sela koja su preventivno evakuisana.
Iz inozemstva stiže još nekoliko helikoptera koji su već bili aktivni prethodnih dana, a odobrena je i pomoć tri aviona rumunske vojske.
U Evropi spaljena ogromna površina
U šumskim požarima koji su proteklih sedmica pogodili brojne zemlje u Evropi već je spaljena veća površina zemlje nego u požarima u cijeloj 2021. godini, objavio je Evropski informacijski sistem za šumske požare (EFFIS).
Širom Evropske unije u požarima ove godine, od 16. jula, spaljeno je 517.881 hektar, nešto više od 5.000 kvadratnih kilometara, što je jednako površini Trinidada i Tobaga, objavila je u služba EU-a za satelitsko praćenje. Tokom cijele 2021. godine u požarima je uništeno 470.359 hektara šuma, uglavnom u Italiji i Grčkoj.
U 2022. godini požari haraju Francuskom, Španijom, Portugalom i Grčkom u jeku rekordnog toplinskog vala za vrijeme kojeg se s požarima bori i Velika Britanija, gdje su temperature prvi put u historiji premašile 40 stepeni Celzijevih.
EFFIS je objavio da bi Evropa mogla završiti 2022. godinu s više spaljene površine nego 2017, dosad najgore godine, kada je u šumskim požarima bilo uništeno gotovo milion hektara.
“Stanje je mnogo gore od očekivanog, premda smo očekivali temperaturne anomalije u dugoročnim prognozama”, kazao je Jesus San Miguel, koordinator EFFIS-a.
