Brammertz je kao gost na međunarodnoj konferenciji o temi "30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, nasljeđe i izazovi" govorio o osnivanju tribunala, žrtvama, veličanju zločinaca i negiranju genocida.
On je podsjetio da je prije 30 godina, 25. maja 1993. godine, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda jednoglasno izglasalo osnivanje prvog tribunala za ratne zločine nakon Nirnberga čiji je zadatak bio istraživati teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava koja su se u tom trenutku događala u bivšoj Jugoslaviji.
"Kakav je prelomni trenutak to bio. Prije tri decenije, teško je bilo zamisliti ideju da se bilo ko smatra odgovornim za ratne zločine, a kamoli visokorangirane političke i vojne ličnosti. Do 1990-ih suđenja za ratne zločine u Drugom svjetskom ratu koja su održana u Nirnbergu i Tokiju bila su daleki presedani. Kada je MKSJ osnovan, čak ni oni koji su ga stvorili nisu bili sigurni kako će ova nova institucija funkcionirati. Ali danas je međunarodna pravda uspostavljena kao nezamjenjiv instrument za odgovor na masovna zvjerstva i ratne zločine", poručio je Brammertz.
Dodao je da je MKSJ donio pravdu onima koji nikada nisu mislili da će je vidjeti.
"Tokom trideset godina rada uspjeli smo uspješno procesuirati visokorangirane političke, vojne i policijske zvaničnike sa svih strana sukoba. Naše istrage i tužilaštva dokumentovali su veoma detaljno zločine koji su počinjeni, dokazujući da su mnogi bili dio užasnih kampanja etničkog čišćenja. Pokazali smo da je odgovornost za najteže međunarodne zločine moguća, a u naslijeđe smo ostavili zapis o tome šta se dogodilo", kazao je Brammertz.
Dokazano da je sukob u BiH bio međunarodnog karaktera
Istakao je da je sud dokazao da "sukob u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat, već međunarodni sukob u kojem su učestvovali i politički vrhovi susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije."
"Uspješnim procesuiranjem zločina seksualnog nasilja, razbili smo mit da je silovanje samo inherentni dio rata, pokazujući umjesto toga da je to često oružje koje se koristi za uništavanje života. Utvrdili smo da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid. MKSJ je i dalje jedini međunarodni tribunal koji je završio svoj rad bez bjegunaca od pravde. Ovi uspjesi su rezultat naših zajedničkih napora", dodao je.
Podsjetio je da je na suđenjima MKSJ-a svjedočilo više od 2.000 svjedoka iz Bosne i Hercegovine.
"Nakon što ste proživjeli strašne događaje, našli ste snage da se vratite i ponovo ih proživite u sudnici, licem u lice sa onima koji su vama i vašim najmilijima nanijeli ogroman bol. Bez žrtava pravda ne bi bila moguća", rekao je Brammertz.
Kazao je da se ove godine navršava 15 godina od njegovog preuzimanja dužnosti tužioca. Sjeća se da je njegov prvi susret bio sa majkama Srebrenice i Munirom Subašić, predsjednicom Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa.
"Ona i ostale majke pomogle su mi da shvatim presudnu važnost našeg rada i usmjere moje napore. Preživjeli su nas natjerali da postignemo više nego što smo ikada mislili da je moguće", rekao je glavni tužilac Brammertz.
Kako je kazao, ova godina također označava kraj važnog posla koji je MKSJ započeo prije trideset godina. Nedavna pravosnažna presuda u predmetu "Stanišić i Simatović" označila je kraj suđenja u Haškom tribunalu, podsjetio je.
"Međutim, ovo nije kraj procesa traženja odgovornosti u bivšoj Jugoslaviji. To je samo kraj jednog poglavlja u životu MKSJ-a i Mehanizma. Novo poglavlje počinje. Još uvijek ima na hiljade osumnjičenih za ratne zločine širom zemalja bivše Jugoslavije koji moraju biti procesuirani. Sudbina skoro 10.000 nestalih još čeka rješenje. Hitno je potrebno postići više pravde na nacionalnom nivou", rekao je Brammerz.
Veliki broj žrtava i dalje čeka pravdu
Istakao je da će njegov ured u nastavku rada biti u potpunosti fokusiran na pružanje pomoći tužiocima u regionu da nastave proces traženja odgovornosti, jer veliki broj žrtava - albanskih, bošnjačkih, hrvatskih i srpskih – još uvijek čeka pravdu.
"Mnogi osumnjičeni za zločine u Bosni i Hercegovini pobjegli su u Srbiju i Hrvatsku. Potrebni su hitni napori tužilaca da sve takve osobe privedu pravdi. Rješavanje preostalih praznina u nekažnjivosti biće moguće samo uz značajna poboljšanja u regionalnoj pravosudnoj saradnji", rekao je.
Na kraju govora osvrnuo se i na glorificiranje ratnih zločinaca od pojedinih zvaničnika.
"Danas veličanje osuđenih ratnih zločinaca i negiranje zločina, uključujući i poricanje genocida, predstavljaju najznačajnije izazove za traženje odgovornosti i pomirenje. Svi gotovo svakodnevno vidimo da se uprkos presudama i osudama MKSJ-a mnogi osuđeni ratni zločinci veličaju, a mnogi ratni zločini, uključujući etničko čišćenje i genocid u Srebrenici, negiraju. Žrtve se ignorišu i vrijeđaju. Tridesetogodišnjica Haškog tribunala je stoga dobar povod da se podsjetimo da procesuiranje ratnih zločinaca nije kraj pravosudnog procesa. Za žrtve i preživjele je od vitalnog značaja da se zločini koje su pretrpjeli prepoznaju i priznaju. Pravda i istina, a ne nekažnjivost i poricanje, temelj su pomirenja", poručio je Brammerz.
Pozvao je međunarodnu zajednicu da nastavi podržavati proces odgovornosti i potrage za nestalim osobama.
"Takođe, moramo pomoći žrtvama da ponovo izgrade svoje živote. Ostaje još mnogo toga da se uradi kako bi se žrtvama pružila neophodna podrška. Pravda zahtijeva čvrstu posvećenost", poručio je Brammertz.
