Kurban-bajram, jedan od dva najveća islamska praznika, počeo je jutros klanjanjem bajram-namaza u svim džamijama širom Crne Gore. Centralna proslava Kurban-bajrama ove godine priređena je u Bijelom Polju, dok je u Podgorici bajram namaz klanjan u Strarodoganjskoj i Osmanagića džamiji.
U Osmanagića džamiji bajram-namaz je predvodio Ismail ef. Dacić.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić, u upućenoj bajramskoj poruci, pozvao je vjernike da ojačaju vjeru u Boga i budući svijet, jer, kakao je istakao, "jaka vjera u Boga i Sudnji dan ojačaće zdrave međuljudske odnose među ljudima".
"Poruka Božija ne može biti jasnija - kad životu damo ispravan smisao, vjerom u Boga, onda čovjek u ljudima ne vidi neprijatelja već od Boga darovanog prijatelja. Milioni hadžija harmonijom izvršavanja tavafa oko Kabe, negiraju tezu čovjek je čovjeku vuk i potvrđuju da s vjerom u Boga čovjek je čovjeku brat", istakao je Fejzić.
On je poručio "da nas hadž uči mjeri u stvarima i ispravnom vrednovanju svijeta" i ukazao je vjernicima na opasnost pretjeranog konzumiranja dunjaluka.
Nakon klanjanja bajram-namaza, ljudi uglavnom odlaze na mezarje, kako bi proučili Fatihu, prvu Kur'ansku suru, pred duše umrlih članova porodice. Takođe, Bajram je prilika da ljudi posjete jedni druge, a posebno se Bajramu raduju najmlađi, koji prikupljaju slatkiše.
Kurban-bajram se naziva i Hadžijski bajram zato što se ovih dana obavlja hodočašće u svetom gradu Mekki. Jedan je od pet stubova islama i svaki musliman koji je finansijski i fizički sposoban mora učestvovati u hodočašću bar jednom u životu, a da pri tom ne dovede u pitanje opstanak i normalan život svoje porodice.
Za Kurban-bajram se veže još jedan bitan obred, a to je kurban ili mesna žrtva koja se poklanja komšijama i siromašnima, po čemu i sam blagdan nosi ime. Sama simbolika Kurban-bajrama temelji se na žrtvi i bogobojaznosti.
Kurba-bajram traje četiri dana.
