Centar za sigurnosne studije (CSS) tokom decembra prošle godine, proveo je online anketiranje o stavovima građana i građanki Bosne i Hercegovine vezanih za aktuelna vanjskopolitička i unutrašnja društveno-sigurnosna pitanja, prema kojem skoro polovina ispitanih, 46 posto, smatra Turkiye najvećim bosanskohercegovačkim prijateljem.
Kako je saopšteno iz CSS-a anketirano je 385 ispitanika o evroatlanskim integracijama BiH, odnosima BiH i drugih zemalja, uticaju ratova u Ukrajini i Gazi na BiH, te o pitanju mogućeg konflikta unutar granica BiH.
U saopštenju se navodi da se prvo pitanje odnosilo na najvažniji strateški vanjskopolitički interes BiH, a najučestaliji odgovor, među ponuđenima, bile su evroatlantske integracije (EU i NATO), za šta se opredijelilo 44 posto ispitanika.
“Njih 13 posto smatra da bi ključni strateški cilj BiH trebalo da bude samo Evropska unija dok približno isti procenat ispitanih misli da je cilj pridruživanje samo NATO-u, odnosno boljoj regionalnoj saradnji ili saradnji s Rusijom, Turkiye, Kinom ili Iranom. To korespondira s definisanim vanjsko-političkim ciljevima BiH i podršci oko 57 posto ispitanih, opredijeljenih za evroatlanske integracije, uz distinkciju da pojedini ispitanici preferiraju samo jednu opciju između integrisanja u EU ili NATO“, navodi se u saopštenju CSS-a.
Na pitanje: “Ko je od navedenih aktera prijateljski nastrojen prema BiH?“, ponuđeni odgovori su bili: Evropska unija, Hrvatska, Iran, Izrael, Kina, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija, Srbija, Turkiye i Velika Britanija. Skoro polovina ispitanih, 46 posto, smatra Turkiye najvećim bosanskohercegovačkim prijateljem, a potom Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države (38 posto), dok se za Veliku Britaniju kao najvećeg prijatelja izjasnilo skoro 25 posto ispitanih, što je za 1 posto više od Hrvatske.
Ispitanici koji su se izjasnili kao pripadnici bošnjačkog naroda, 59 posto, deklarisali su Turkiye kao državu koja je u najvećoj mjeri prijateljski nastrojena prema BiH, dok pripadnici hrvatskog naroda (79 posto) smatraju da je najveći prijatelj Hrvatska, a pripadnici srpskog naroda Srbija (60 posto).
Na pitanje: “Ko je kriv za rat u Ukrajini?“, skoro 40 posto anketiranih odgovara da je to Rusija, 11 posto Ukrajina, a 37 posto “treća strana“. Oko 30 posto ispitanika koji se izjašnjavaju kao Hrvati označilo je Ukrajinu kao krivca za rat, dok je većina pripadnika srpskog naroda označila “treću stranu“ kao glavnog krivca za rat u Ukrajini.
Na pitanje: “Koju stranu bi Bosna i Hercegovina trebala podržavati u ratu u Ukrajini?“, nije bilo dominantnog većinskog odgovora. Najučestaliji odgovori su da Bosna i Hercegovina treba da podržava Ukrajinu (39 posto) ili da bude neutralna (38 posto). Da Bosna i Hercegovina treba da bude na ruskoj strani, smatralo je 14 posto od ukupnog broja ispitanih.
Na anketno pitanje: “Prema Vašem mišljenju, ko je kriv za rat u Gazi?“, većina (58 posto) odgovorila je: Izrael, 13 posto Hamas, a nešto više od 20 posto kazalo je: “treća strana“. Većina Bošnjaka (72 posto) je označila Izrael kao glavnog krivca za sukob, dok Hrvati i Srbi uzrok sukoba uglavnom vide ili u palestinskoj vladi u Gazi, Hamasu ili “trećoj strani“.
Većina, odnosno 61 posto ispitanika smatra da Bosna i Hercegovina treba da podrži Palestinu. Bošnjaci i ostali su većinski dio grupe s tim stavom, dok 49 posto Hrvata i gotovo 60 posto Srba smatraju da bi BiH trebalo da ostane neutralna. Međutim, kada dolazi do izbora strana, Hrvati i Srbi uglavnom daju podršku Izraelu.
Na pitanje: “Da li vjerujete da bi u BiH moglo doći do ratnog sukoba?“, mišljenja su bila podijeljena te je 42 posto svih ispitanika odgovorilo da može a 38 posto ne, dok 20 posto nije bilo sigurno ili nije smatralo da ima pravi odgovor na ovo pitanje.
Na pitanje o potencijalnom ratnom sukobu u BiH nadovezano je i naredno hipotetičko pitanje: “Da li biste napustiti BiH ako bude izvjesno da će započeti ratni sukob u BiH?“. Od ukupnog broja ispitanika, njih 52 posto je odgovorilo potvrdno, 35 posto bi ostali u BiH a ostalih 13 posto nije znalo ili nisu bili sigurni kako bi postupili u slučaju takvog razvoja događaja. Slični rezultati su zabilježeni i posredstvom online anketnog upitnika CSS-a, provedenog 2022. godine na području Federacije BiH, kada se 47 posto ispitanih opredijelilo za odlazak iz BiH u slučaju ratnog sukoba.
“Predmetno istraživanje posredstvom online anketiranja nedvosmisleno ukazuje na strateška opredjeljenja i demokratske vrijednosti i principe za koje su većinski opredijeljeni građani BiH. Slijedom navedenog, to bi trebao biti i jasan putokaz i poruka liderima u zalaganju i opredjeljenju za definisanje svih iskazanih vanjskopolitičkih ciljeva koji su u interesu građana. Ujedno, rezultati istraživanja šalju i jasno upozorenje svim političarima, posebno onima u vlasti, da povedu računa o stabilizaciji unutrašnjih političkih i sigurnosnih rizika koji dobrim dijelom izazivaju strah kod građana da bi mogli prerasti u neželjene sukobe unutar granica BiH“, saopšteno je iz CSS-a.
Dodaju da je istraživanje realno prikazalo određenu raslojenost i zbilju bh. društva jer je primjetno da su pojedini odgovori odražavali stavove u skladu s nacionalnom pripadnošću ispitanika.
“To svakako ne smije biti opravdanje političkim elitama već alarm da još više napora i truda ulože u nalaženje koncenzusa o zajedničkoj viziji i prosperitetu BiH, radeći pri tome u najboljem interesu svih njenih građana i naroda“, dodaje se u saopštenju.
Od 385 ispitanika, 43 posto su ženskog spola, 54 posto muškog, dok se 3 posto nije željelo izjasniti. Anketirane su punoljetne osobe, među njima 22 posto u dobi od 18 do 27 godina, a nešto manje (sedam posto) starijih od 65 godina.
Više od 68 posto ima visoku stručnu spremu, 27 posto srednju. Manji broj se nije želio izjasniti. U odnosu na etničku pripadnost, 55 posto se izjasnilo da su Bošnjaci, 10 posto Srbi, 9 posto Hrvati, 12 posto ostali, dok se 14 posto anketiranih nije izjasnilo o etničkoj pripadnosti.
