Za bh. majku Aminu, upotreba nepotrebne sile njemačke policije nešto je na što se navikla na svakom propalestinskom protestu kojem je prisustvovala u Berlinu.
Ali čak ni tada, nije bila spremna na vrstu brutalnosti koju je policija prošle sedmice primijenila na grupu ljudi koji su zahtijevali primirje u Gazi i kraj izraelskog rata protiv Palestinaca u kojem je od prošlog oktobra ubijeno više od 40.000 ljudi.
“Postaje sve očiglednije da je policijska brutalnost potpuno proizvoljna”, kaže Amina iz Berlina - ime promijenjeno - za TRT World.
“Postoji velika opasnost da neko može biti ubijen zbog gušenja koje policajci primjenjuju na protestantima, čak i ako su maloljetnici, žene ili osobe s invaliditetom.”
Njemačka je među rijetkim državama koje čvrsto podržavaju Izrael u njegovom ratu protiv Gaze, dok Berlin kontinuirano opskrbljuje cionističku državu oružjem.
Analitičari kažu da upotreba nesrazmjerne sile njemačke policije na mirnim propalestinskim protestantima – posebno djeci – odražava stav Berlina o ratu u Gazi.
Videozapisi koji se šire na društvenim mrežama prikazuju policajce kako bacaju protestante na tlo te ih tuku, vuku, guše i udaraju šakama u glavu.
Jedan video prikazuje ženu protestantkinju koja je uhvaćena za vrat i bačena na tlo; druga žena je gušena dok je bila pritisnuta na tlo, a policajac je tukao mladića kojem su bile vezane ruke.
Organizacija Amnesty International je također osudila brutalnost njemačke policije prošle sedmice kada je više od dvadeset protestanata zadržano na šokantan način.
“Zabrinuti smo zbog videozapisa i izvještaja o prekomjernoj upotrebi sile policajaca protiv protestanata na solidarnom protestu za Palestinu u Berlinu u subotu”, rekla je Organizacija u saopštenju na X-u.
Maloljetnici na meti
Usmjeravanje policije na djecu tokom mirnih demonstracija u evropskim zemljama privuklo je globalnu pažnju u posljednjih nekoliko mjeseci, pri čemu su propalestinski protestanti suočeni s najvećim dijelom brutalnosti.
U junu, dijete sa samo sedam godina bilo je među nekoliko maloljetnika koje je njemačka policija uhapsila u nekim od najšokantnijih slučajeva u posljednje vrijeme. Dijete je optuženo jer je svojom zastavom udarilo policajca u kacigu.
Ranije ove godine, aktivisti su napisali otvoreno pismo Ministru unutrašnjih poslova Njemačke i načelniku policije kako bi istakli policijsku brutalnost prema djeci i ženama.
"Brojni slučajevi pokazuju da policija ne štiti i ne osigurava vitalnu zaštitu maloljetnika prisilnim hapšenjem djece i mladih u lisicama, ponekad bez obavještavanja njihovih roditelja", navodi se u izjavi.
U svom izvještaju za 2024. godinu, Amnesty je ukazao na rastuću policijsku brutalnost prema djeci tokom mirnih demonstracija.
Iako izvještaj nije bio specifično o propalestinskim protestima, spomenuti su njemački političari kao krivci za davanje "negativnih i uvredljivih izjava" protiv djece.
Amina, čija je kćerka Fatima, 12 godina, bila među djecom koja su doživjela policijsku brutalnost tokom propalestinske demonstracije prošle godine.
"On (policajac) me odvojio (od drugih)… izneo je sprej za omamljivanje i prskao ga direktno u moje oči dok me je posmatrao", prisjeća se Fatima, koja je vrištala za pomoć i trčala kroz masu prije nego je njena majka pronašla.
"Što više prisustvuješ demonstracijama, više razumiješ kako policija djeluje i kako namjerno provocira eskalacije", kaže Amina.
"Kada počnu stavljati kacige, treba da odeš negdje drugdje. To su znakovi prije nego što počnu divljati."
Amina, koja je također bila prisutna na protestima prošle sedmice, kaže da je maloljetni palestinski demonstrant po imenu Mohammed – oko 13-14 godina – ismijavan od policajaca dok je bio hapšen zbog svoje razdvojene usne.
Ona kaže da je Mohammed bio samo tihi učesnik i nije vikao propalestinske slogane kao ostali demonstranti.
“Ovo je očigledno rasno profiliranje jer je iz Gaze”, kaže Amina.
Rastući rasizam u Njemačkoj
Kao da policijski napad na nju nije bio dovoljan, Fatima je također bila izložena toksičnom rasizmu na društvenim mrežama nakon što je snimak na kojem policija koristi sprej za omamljivanje postao viralan na platformi za razmjenu kratkih videa TikTok.
Fatima kaže da je njen vremenski tok bio preplavljen komentarima poput: „Sigurno je nešto uradila policajcu“, „zaslužila je“ ili „trebalo bi da plače u svojoj zemlji“.
Međutim, rasizam i toksičnost nisu ograničeni samo na online prostor.
Palestinska učenica, devetogodišnja Maryam (ime promijenjeno), otkriva kako je njen učitelj na času Životnih vještina u berlinskoj školi ismijavao njenu zemlju i pričao potpuno izopačenu verziju historije.
Učitelj je rekao razredu da je njena zemlja “tehnički Palestina-Izrael” i lagao da je “40 djece ubijeno u Izraelu od palestinskih vojnika na koncertu”, aludirajući na Hamasovu prekograničnu operaciju od 7. oktobra.
Prisjeća se da su neki od njenih školskih kolega ismijavali i nazivali Palestince “teroristima”, Maryam kaže da se vratila kući depresivna.
Kada je njena majka Hajar (ime promijenjeno) suočila učitelja u školi, on je ignorisao njene brige, rekavši da samo prenosi vijesti.
Za Maryam i Hajara, međutim, incident u školi je samo još jedno iskušenje s kojim su se suočili u Njemačkoj zbog svog palestinskog naslijeđa.
Još uvijek se sjećaju zastrašujućih pogleda policajaca koji su ih zaustavili na ulici u Berlinu u aprilu.
Majka i kćerka bile su dio grupe koja je protestovala protiv genocidnog rata Izraela na Gazu kada su na mirno okupljanje nasrnuli naoružani policajci.
Dok su vikali sve glasnije, primijetili su da ih policija okružuje i pokušava da uhvati nju i njenu kćerku.
"Mislim da policija ima strategiju. Hapse ljude koji su glasni, koji vode proteste", kaže Hajar, koja već deset godina živi u Berlinu.
"Svaki put pokušavaju da uhvate iste ljude koji viču, koji su glasni, koji su uvijek prisutni na protestima."
Tobias den Haan, nadzornik za Njemačku u Evropskom centru za pravnu podršku (ELSC), priznaje da su takve situacije "izuzetno zastrašujuće" za djecu.
"Postoji nekoliko videozapisa na internetu gdje djeca počinju da plaču… Ima slučajeva u kojima su roditelji odvojeni od svoje djece tokom hapšenja ili mogućeg hapšenja", kaže za TRT World.
"Ne čini se da će nasilje policije prestati."
