Šetnja od pet minuta svakih pola sata lijek protiv previše sjedenja

Istraživači sa Univerziteta Kolumbija ističu da praćenje ovog režima ima moć da snizi čak i nivo šećera u krvi i krvni pritisak.

Studija također pokazuje da pravljenje ovih pauza za šetnju može smanjiti porast šećera u krvi za gotovo 60 posto u odnosu na ljude koji sjede cijeli dan. Petominutna šetnja svakih pola sata također pomaže da se osjećate manje umorno i značajno poboljšava raspoloženje.

Pauze za šetnju

Učesnici u istraživanju su osam sati sjedili u ergonomskoj stolici i dobili su uputstva kada da prave pauze za šetnju.

Učestvovali su u pet različitih režima – hodali su jedan minut svakih 30 minuta sjedenja, jedan minut nakon 60 minuta, pet minuta svakih 30, pet minuta svakih 60 minuta ili uopće nisu hodali.

“Da nismo upoređivali više opcija i mijenjali učestalost i trajanje vježbe, mogli bismo ljudima tada pružiti samo naša najbolja nagađanja o optimalnoj rutini”, kaže vodeći autor studije dr. Keith Diaz, vanredni profesor bihevioralne medicine.

Istraživači su se pobrinuli da svaka osoba nije previše ili premalo vježbala. Učesnicima je bilo dozvoljeno da rade na laptopima, čitaju knjige i koriste svoje telefone, a dobijali su i obroke tokom čitave studije.

Hodanje može sniziti krvni pritisak do 5 poena

Nakon završetka svih testova pokazalo se da je optimalna količina kretanja pet minuta hodanja na svakih 30 minuta sjedenja.

Pravljenje pauze za šetnju svakih 30 minuta u trajanju od jedne minute također je donijelo skromne prednosti za nivo šećera u krvi tokom dana.

Međutim, hodanje svakih 60 minuta u trajanju od jedne minute ili pet minuta nije imalo pozitivan utjecaj. Istraživači su otkrili da hodanje značajno smanjuje krvni pritisak za četiri do pet mm/Hg u odnosu na cjelodnevno sjedenje.

"Ovo je značajno smanjenje, uporedivo sa smanjenjem koje biste očekivali od svakodnevnog vježbanja šest mjeseci", kazao je Diaz te nastavio:

"Efekti na raspoloženje i umor su važni“, rekao je Diaz, napominjući:

“Ljudi imaju tendenciju da ponavljaju ponašanja koja čine da se osjećaju dobro i koja im odgovaraju.”

“Ono što sada znamo je da se za optimalno zdravlje morate redovno kretati na poslu, pored svakodnevne rutine vježbanja”, navodi autor studije te dodaje:

“Iako to može zvučati nepraktično, naši rezultati pokazuju da čak i male količine hodanja koje se rasporede tokom radnog dana mogu značajno smanjiti rizik od srčanih i drugih hroničnih bolesti.”

Studija je objavljena u naučnom časopisu “Medicine & Science in Sports & Exercise“, časopisu Američkog koledža sportske medicine.

Istraživanja su ranije dokazala da je sjedilačko ponašanje, odnosno relativno puno vremena sjedenja povezano s većim rizikom od dijabetesa tipa II i kardiovaskularnih bolesti, poput srčanih problema.

Također, među najčešćim posljedicama dužeg sjedenja može biti bol koja se javlja u leđima i vratu. Sjedenje dodatno opterećuje kralježnicu i pritišće diskove, a tipični pokreti za uredski posao kao što su rad na računaru i tipkanje po mišu mogu naprezati vratnu kralježnicu, uzrokujući bolove u vratu i leđima.

Koliko je sjedenje loše?

Istraživanje Američkog društva za rak (ACS) zaključilo je da prekomjerno sjedenje povećava smrtnost od idućih bolesti: rak, srčana bolest, moždani udar, dijabetes, peptički ulkus, hronična opstruktivna bolest pluća, bolest bubrega, bolest jetre, muskuloskeletne bolesti, depresija, Parkinsonova bolest i Alzheimerova bolest.

Ako sjedite bez prestanka šest sati dnevno ili više, rizik od prerane smrti veći je za 19 posto u poređenju s ljudima koji sjede manje od tri sata, otkrilo je istraživanje Američkog društva za rak.

Jasno je da postoje brojni načini na koje dugo neprekidno sjedenje može prije vremena narušiti zdravlje, ali rješenje je jednostavno: ustanite, istegnite se, prošetajte i često to ponavljajte da biste bili zdraviji.