Redovne šetnje pomažu starijim osobama u očuvanju zdravlja mozga

Istraživači sa Odsjeka za javno zdravlje Univerziteta Maryland otkrili su da redovna šetnja jača veze između moždanih vijuga kod starijih osoba. Grupa učesnika šetala je na traci za trčanje četiri dana u sedmici ukupno 12 dana, nakon čega su osjetili snažnije veze u moždanim vijugama kao i bolje sposobnosti pamćenja. Prednosti vježbanja Autori studije ističu da jedna od tih moždanih mreža ima vezu s Alzhajmerovom bolešću, potvrđujući da vježbanje poboljšava zdravlje mozga, usporava kognitivna oštećenja, pa čak može i odgoditi početak ovog sve češćeg oblika demencije. Istraživači su istražili mozak i sposobnost pamćenja priča među grupom starijih osoba s normalnom funkcijom mozga i drugima s dijagnozom blagog kognitivnog oštećenja, koje se smatra blagim padom mentalnih sposobnosti kao što su pamćenje i rasuđivanje, te faktorom rizika za Alzhajmerovu bolest. "Istorijski posmatrano, moždane vijuge koje smo proučavali u ovom istraživanju pokazuju pogoršanje tokom vremena kod ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem i Alzhajmerovom bolešću", kazao je J. Carson Smith, profesor kineziologije na Odsjeku za javno zdravlje i glavni istraživač studije. “One postaju nepovezane, a kao rezultat toga, ljudi gube sposobnost da jasno razmišljaju i pamte stvari. Pokazali smo ipak da vježbanje jača ove veze”, dodao je prof. Smith. Poboljšanje funkcije mozga Ovaj projekat se temelji na Smithovom ranijem naučnom radu, koji je dokazao kako šetanje može dovesti do smanjenja cerebralnog krvotoka i poboljšati funkciju mozga kod starijih osoba s blagim kognitivnim oštećenjem. U studiji su učestvovale ukupno 33 osobe, starosti od 71 do 85 godina. Učesnici su šetali dok su bili pod nadzorom na traci za trčanje četiri dana sedmično tokom 12 sedmica. Prije i nakon svake kardio sesije autori studije su tražili od grupe učesnika da pročitaju kratku priču i ponove je naglas sa što više detalja. Također su učesnici bili podvrgnuti funkcionalnoj magnetnoj rezonanci (fMRI) kako bi istraživači mogli mjeriti promjene u komunikaciji, kako unutar tako i između tri moždane mreže koje kontrolišu kognitivne funkcije. Sposobnost mozga da se promijeni Nakon 12 sedmica šetnji tim istraživača je ponovio testove i zabilježio značajna poboljšanja u sposobnostima prisjećanja priča među učesnicima. "Aktivnost mozga je bila jača i sinhronizovanija, što pokazuje da vježba zapravo može izazvati sposobnost mozga da se promijeni i prilagodi", rekao je prof. Smith te dodao: “Ovi rezultati pružaju još više nade da bi vježbanje moglo biti korisno kao način za prevenciju ili pomoć u stabilizaciji ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem i možda, dugoročno, odgode nastanak Alzhajmerove bolesti”, kazao je. Rezultati studije su objavljeni u naučnom časopisu “Journal of Alzheimer’s Disease Reports“.