Gotovo nijedno mjesto na Zemlji više nije sigurno od štetnih nivoa zagađenja zraka, upozoravaju rezultati najnovije studije.
Istraživači u Australiji ističu da samo 0,001 posto svjetske populacije živi u područjima gdje su prisutni nivoi zraka koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
Toksične čestice koje dolaze iz saobraćaja i industrije su vodeći faktor rizika za nastanak bolesti u životnoj sredini.
Kako navode stručnjaci, fine čestice (PM2,5) dospiju u krv kroz pluća i izazivaju upalu. Prva studija ove vrste također pokazuje da je 0,18 posto globalnih kopnenih površina još uvijek unutar sigurnih granica.
“Studija pruža duboko razumijevanje trenutnog stanja zagađenja vanjskog zraka i njegovog utjecaja na zdravlje ljudi. S ovim informacijama, kreatori politike, službenici javnog zdravstva i istraživači mogu bolje procijeniti kratkoročne i dugoročne zdravstvene efekte zagađenja zraka i razviti strategije za ublažavanje zagađenja zraka”, kazao je glavni autor studije, profesor Yuming Guo sa Univerziteta Monash u saopštenju za medije.
Međunarodni tim istraživača analizirao je fine čestice proizvedene od ispušnih plinova, dima proizvedenog od drveta i drugih oblika prašine. Prema smjernicama SZO-a, ovi nivoi ne bi trebali prelaziti 15 mikrograma po kubnom metru, ili µg/m3.
Štetne čestice Prof. Guo i njegov tim saradnika su mapirali promjene u koncentracijama štetnih čestica širom svijeta u protekle dvije decenije.
“U ovoj studiji koristili smo inovativni pristup mašinskog očitavanja kako bismo integrisali više meteoroloških i geoloških informacija da bismo procijenili dnevne koncentracije PM2,5 na globalnom nivou u periodu 2000–2019. fokusirajući se na površine iznad 15 mikrograma po kubnom metru“, objašnjava prof. Guo.
Rezultati istraživanja popunjavaju važnu prazninu u istraživanju teme zagađenja.
Posjedovanje samo malog broja stanica za praćenje na globalnom nivou značilo je nedostatak informacija o lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj izloženosti štetnom zraku.
Rezultati su zasnovani na zapažanjima kvaliteta zraka i podacima sa satelitskih skenera za vremenske prilike, zagađenje i vještačke inteligencije neuronskih mreža.
Tokom ovog perioda istraživanja godišnji prosjek PM2,5 bio je 32,8 µg/m3 – što je dvostruko više od zakonske granice. Do 2019. godine PM2,5 su bili iznad 15 μg/m³ tokom 70 posto vremena, dostigavši preko 90 posto u južnoj i istočnoj Aziji.
Najviše koncentracije štetnih čestica Najveće koncentracije bile su u istočnoj Aziji (50,0 µg/m3), južnoj Aziji (37,2 µg/m3) i sjevernoj Africi (30,1 µg/m3). Analiza objavljena u časopisu “The Lancet Planetary Health“ također je identificirala alarmantne sezonske obrasce štetnih čestica.
Naprimjer, sjeveroistočna Kina i sjeverna Indija imale su nesigurne nivoe čestica tokom zimskih mjeseci decembra, januara i februara, dok su istočne oblasti sjeverne Amerike bile u najgoroj situaciji u ljetnim mjesecima juna, jula i augusta.
“Također smo zabilježili relativno visoko zagađenje zraka PM2,5 u augustu i septembru u Južnoj Americi i od juna do septembra u podsaharskoj Africi“, dodaje prof. Guo.
Australija i Novi Zeland (8,5 μg/m³), ostali regioni u Okeaniji (12,6) i Južna Amerika (15,6) imali su najnižu godišnju koncentraciju zagađenja zraka.
Nedavno je studija pokazala da čak i nivo izloženost PM2,5 između 12,0 i 13,9 μg/m³ povećava rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti za 16 posto.
Naučnici u SAD-u pozvali su na novu standardnu granicu od osam μg/m³.
Zagađenje zraka usmrti oko 1,8 miliona ljudi širom svijeta svake godine. Zagađenje zraka također uzrokuje skoro dva miliona slučajeva astme u detinjstvu.
U 2013. godini zvaničnici Međunarodne agencije za istraživanje raka klasifikovali su PM2,5 kao kancerogen.
