Gojaznost je medicinsko stanje u kojem je višak tjelesne masnoće akumuliran u tolikoj mjeri da ima negativan utjecaj na zdravlje, što može dovesti do skraćenja očekivanog životnog vijeka ili povećane probleme sa zdravljem.
Pretilost kod djece važi kao jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema 21. stoljeća. Nezdrava ishrana, laka dostupnost brze hrane i manjak fizičke aktivnosti glavni su razlozi za ekspanziju gojaznosti kod djece.
Tim povodom smo istražili u kojoj mjeri djeca u zemljama Balkana pate od gojaznosti. Prema zvaničnim podacima, najviše gojazne djece bilježe Crna Gora i Bosna i Hercegovina.
Broj gojazne djece u Crnoj Gori
Rezultati izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da gotovo petina djevojčica i dječaka u Crnoj Gori ima prekomjernu tjelesnu masu, odnosno 18,1 posto.
Iz Centra za zdravstvenu ekologiju objavili su da su roditelji, kao glavni kreatori zdravih navika, svakako najviše odgovorni za gojaznost djece.
Istraživanje također pokazuje kako samo jedan posto roditelja smatra da mu je dijete gojazno, a samo devet posto da dijete ima neki problem s tjelesnom masom.
Duplo više djece s prekomjernom težinom živi u urbanim nego u ruralnim dijelovima države, objavio je Centar za zdravstvenu ekologiju.
Problem pretilosti kod djece u BiH
Problem gojaznosti u Bosni i Hercegovini posljednjih nekoliko godina posebno je došao do izražaja, a najviše zabrinjava veliki broj gojazne djece.
Prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), više od 17,5 posto djece u BiH je prekomjerno teško ili gojazno.
Također, u Bosni i Hercegovini gotovo 63 posto stanovništva ima prekomjernu težinu, a čak 22 posto stanovništva je gojazno.
Gojaznost u Albaniji
Rezultati izvještaja Instituta za javno zdravlje Albanije (ISHP) pokazuju da je 15,2 posto djece u toj zemlji gojazno.
Također, među odraslim osobama čak 53 posto muškaraca od 15 do 49 godina ima prekomjernu težinu, a 39 posto žena iste starosne grupe također ima problem s prekomjernom težinom.
Gojaznost mališana u Sjevernoj Makedoniji
Podaci Izvještaja o praćenju gojaznosti djece Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je 15 posto djece u Sjevernoj Makedoniji gojazno.
Povećana tjelesna težina zajedno s gojaznošću podjednako je zastupljena i kod muške i kod ženske djece.
Izvještaj pokazuje da se 57 posto djece uopće ne bavi sportom i plesom, a 38 posto konzumira bezalkoholna pića s dodatkom šećera.
Gojaznost djece na Kosovu
Podaci Glavnog centra porodične medicine u Prištini pokazuju da 12,9 posto djece na Kosovu ima prekomjernu težinu.
Prema njihovim riječima, kao rezultat prekomjerne težine svakim danom raste broj djece oboljele od dijabetesa.
Također, stručnjaci smatraju da je to rezultat pothranjenosti ili unosa viška kalorija putem brze hrane. Iz Glavnog centra porodične medicine upozoravaju da na osnovu sistematskih posjeta školama mogu potvrditi da je broj djece s viškom kilograma značajno povećan u odnosu na prethodne godine.
Gojaznost kod djece u Srbiji
Srbija se također posljednjih godina suočava s problemom povećanja gojaznosti kod djece.
Prema podacima Centra za vježbanje, zdravlje i sportske nauke, ovaj metabolički poremećaj u Srbiji je sve češći i istraživanjima je potvrđeno da je 10,58 posto djece gojazno.
Viši nivoi gojaznosti mogu se pripisati lošim navikama u ishrani jer analiza navika djece u ishrani pokazuje da manje od 20 posto djece jede voće barem jednom dnevno, dok samo oko 25 posto jede povrće jednom dnevno.
Više od 40 posto djece unosi slatkiše najmanje jednom dnevno, dok jedna četvrtina njih jede slatko nekoliko puta tokom dana. Također, gotovo jedna petina mališana pije slatka pića više puta tokom dana, a učestalost unosa ovih napitaka se povećava s godinama.
Pretilost djece u Hrvatskoj
Od svih zemalja u regiji, Hrvatska ima najmanji broj pretile djece. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je 9,2 posto pretile djece.
Ministarstvo zdravstva Hrvatske je posljednjih nekoliko godina prepoznalo problem debljine kao prioritetno područje i započelo pripreme za izradu Akcijskog plana za prevenciju debljine kako bi u bliskoj budućnosti doprinijeli zaustavljanju trenda porasta debljine u zemlji.
Broj gojaznih u svijetu
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od milijardu ljudi širom svijeta je gojazno – 650 miliona odraslih, 340 miliona adolescenata i 39 miliona djece. Ovaj broj se i dalje konstantno povećava.
U svijetu se gojaznost gotovo utrostručila od 1975. godine. Većina svjetske populacije živi u zemljama u kojima prekomjerna težina i gojaznost ubijaju više ljudi nego pothranjenost.
Izvještaj Globalne opservatorije za gojaznost GOO pokazuje da je najviša stopa gojaznosti kod djece zabilježena u Kuvajtu, gdje je 25,35 posto djece gojazno, potom slijede SAD sa 23,29 posto, Katar 22,14 posto, Argentina 20,76 posto i Portoriko s 20,5 posto gojaznih mališana.
Prema podacima WHO-a, zemlja s najviše gojaznih odraslih osoba je Kuvajt, gdje je čak 39,7 posto populacije gojazno, potom slijede Sjedinjene Američke Države s 38,5 posto gojaznih, Saudijska Arabija 37,6 posto, Jordan 37,4 posto i Katar 37,1 posto.
Šta su gojaznost i prekomjerna težina?
Prema definiciji, gojaznost je stanje u kojem organizam akumulira veću količinu masnih naslaga od uobičajene, a koje predstavljaju zdravstveni rizik od nastanka velikog broja hroničnih bolesti.
Prekomjerna težina je uvertira u gojaznost, a izračunava se na osnovu indeksa tjelesne mase.
Indeks tjelesne mase (BMI) jednostavan je indeks težine prema visini koji se uglavnom koristi za klasifikaciju prekomjerne težine i gojaznosti kod odraslih. Definisan je kao težina osobe u kilogramima podijeljena kvadratom njegove visine u metrima.
Gojaznost je glavni faktor rizika za razne nezarazne bolesti, poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, moždanog udara i različitih oblika karcinoma.
