Španija testira skraćenje radne sedmice bez smanjenja plate

Planirano je da projekat traje dvije godine i ukoliko rezultati budu pozitivni, pomenuta mjera bi se mogla proširiti na druge dijelove tržišta rada u toj evropskoj državi, koja se ovim pridružila još nekim zemljama koje testiraju skraćenje radne sedmice.

U Službenom listu je objavljeno da je za ovaj nacionalni projekat obezbijeđeno 10 miliona eura, a u njemu mogu da učestvuju mala i srednja preduzeća koja imaju do 249 zaposlenika.

Država će im platiti 150.000 eura ako na sedmičnom nivou smanje broj radnih sati najmanje za 10 posto za ukupno 25 do 30 posto svoje radne snage, u zavisnosti od veličine kompanije.

Kompanije koje učestvuju u projektu moraju predstaviti interna organizaciona poboljšanja u prvoj godini probnog perioda, s ciljem poboljšanja produktivnosti. Svakoj kompaniji je ostavljena mogućnost da samostalno odluči da li će smanjiti broj radnih sati dnevno ili će uvesti četverodnevnu radnu sedmicu.

Četverodnevna radna sedmica koristi i radnicima i poslodavcu

Prije Španije još neke države i kompanije u svijetu su testirale ili zvanično uvele četverodnevnu radnu sedmicu jer se ovaj model rada pokazao vrlo dobrim i efikasnim.

Naime, veliki broj kompanija iz cijeloga svijeta koje su već skratile radnu sedmicu bilježi puno veću produktivnost radnika, zaposlenici su motiviraniji te je zabilježen i manji sindrom izgaranja na radnom mjestu.

“Takav način rada puno je pozitivniji kada se radi o zdravlju, učinak radnika je veći, a radi se samo o tome da nema radnog ‘ludila’ na poslu”, kazao je utemeljitelj kompanije Planio iz Berlina, čijih je deset zaposlenika odnedavno prešlo na četverodnevnu radnu sedmicu.

Uprava osiguravajuće kompanije Perpetual Guardian iz Novog Zelanda također ističe da su primijetili smanjeni nivo stresa među zaposlenicima, ali i njihov pojačani angažman na radnom mjestu nakon što su testirali četverodnevnu radnu sedmicu.

Radoholičarski mentalitet

Također, Vlada u Japanu potiče kompanije u zemlji da radnicima omoguće ostanak duže kod kuće ponedjeljkom ujutro, mada su svi drugi prijedlozi kojima se u toj radoholičarskoj zemlji zaposlenike pokušalo uvjeriti da “malo uspore s poslom” imali loš ishod.

Britanska unija sindikata (TUC) firme u cijeloj državi potiče na prijelaz na četverodnevnu radnu sedmicu do kraja stoljeća, što podržavaju i političari u zemlji.

“Kompanije koje su isprobale četverodnevnu radnu sedmicu navode da je produktivnost radnika na taj način porasla, kao i dobro raspoloženje i zdravlje zaposlenika”, ističe jedna od voditeljica TUC-a Kate Bell.

Lucie Greene, stručnjakinja u konsultantskoj kompaniji J. Walter Thompson, izjavila je da se ljudi sve češće žale na preopterećenost i previše sati provedenih na poslu.

“Ljudima je previše 24-satnog digitalnog načina života. Shvaćaju da im mentalno zdravlje pati zbog toga što su u današnjem virtuelnom svijetu konstantno povezani s poslom”, kaže Greene.

Anketa u kojoj je učestvovalo 3.000 zaposlenika iz osam država, među kojima su bile i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Njemačka, pokazala je da je skoro polovica učesnika smatrala kako je u stanju bez većih poteškoća svoj posao dovršiti u samo pet sati, ali da ih niko ne prekida tokom obavljanja radnih zadataka.

Prekovremeni radni sati

Ipak, stvarnost u mnogim zemljama je dosta drugačija, a većina ih ima 40-satnu radnu sedmicu, pa čak i više do toga, dok je poznato da SAD po broju prekovremenih sati provedenih na poslu prednjači.

“Ljudima je tehnologija neprestano nadohvat ruke i stalno možete raditi, na poslu i kod kuće. Ljudi zbog toga jednostavno 'puknu'”, kazao je Dan Schawbel, izvršni direktor kompanije Future Workplace, koja je provela istraživanje.

Programer Jan Schulz-Hofen (36) je kazao da je lično želio isprobati četverodnevnu radnu sedmicu, jer je u jednom momentu shvatio da mora usporiti s poslom.

“Moram reći da sam u četiri dana uspio obaviti istu količinu posla kao u pet radnih dana. Kada radite pet dana, svjesni ste činjenice da imate više vremena, pa s nekim malo duže porazgovarate, popijete kafu i pravite češće pauze. Shvatio sam da u četiri dana moram biti fokusiraniji i brži ako želim imati slobodan petak. A želio sam slobodan petak”, kazao je Schulz-Hofen.

Fleksibilnost radnog mjesta

Pandemija COVID-19 je ponovo pokrenula razgovore oko četverodnevne radne sedmice, a radnici i poslodavci u mnogim zemljama razmišljaju o važnosti fleksibilnosti radnog mjesta i beneficija.

Ideja je jednostavna – zaposleni bi radili četiri dana u sedmici, a primali bi istu platu i imali iste beneficije, ali sa istim radnim obavezama. Kompanije koje smanjuju radnu sedmicu stoga bi imale manje sastanaka i više samostalnog rada.

Mnogi tvrde da ovaj model rada osigurava budućnost produktivnosti zaposlenih i ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a zagovornici četverodnevne radne sedmice ističu da se, kada se implementira ovaj sistem rada, povećava zadovoljstvo radnika, a time i produktivnost.

Sindikati širom Evrope već nekoliko godina aktivno pozivaju vlade da implementiraju četverodnevnu radnu sedmicu.