Finansijska institucija najpoznatija po svojim odnosima sa svjetskim tehnološkim „startupima“ i rizičnim kapitalom, Banka Silikonske doline iskusila je jedan od najstarijih problema u bankarstvu, „bank run“, što je dovelo do njene propasti.
Njen pad u petak, najveći je neuspjeh jedne finansijske institucije otkako je Washington Mutual propao na vrhuncu finansijske krize prije više od deset godina. I to je imalo neposredne efekte.
Neki „startupi“ koji su imali veze s bankom borili su se da plate svoje radnike i plašili su se da će možda morati da pauziraju projekte ili otpuštaju zaposlene dok ne dobiju pristup svojim sredstvima.
Kako se to dogodilo? Evo šta treba znati o tome zašto je banka propala, ko je najviše pogođen i kako to može, ali i ne mora utjecati na širi bankarski sistem u SAD-u.
Zašto je Banka Silikonske doline propala?
Banka Silikonske doline bila je teško pogođena padom tehnoloških zaliha tokom protekle godine, kao i agresivnim planom Federalnih rezervi da poveća kamatne stope u cilju borbe protiv inflacije.
Banka je kupila milijarde dolara vrijedne obveznice u posljednjih nekoliko godina, koristeći depozite klijenata kao što bi tipična banka normalno poslovala.
Ove investicije su obično sigurne, ali vrijednost tih investicija je pala jer su plaćale niže kamatne stope od onih koje bi platila uporedna obveznica da je izdata u današnjem okruženju s višim kamatnim stopama.
Obično to nije problem, jer ih banke drže dugo vremena, osim ako ih ne moraju prodati u hitnim slučajevima.
Ali kupci Silikonske doline su uglavnom bili „startup“ i druge tehnološke kompanije kojima je gotovina bila sve potrebnija prošle godine.
Finansiranje rizičnog kapitala je presušivalo, kompanije nisu bile u mogućnosti da dobiju dodatne runde finansiranja za neprofitabilne kompanije, pa su stoga morale da iskoriste svoja postojeća sredstva, često deponovana kod Banke Silikonske doline, koja je bila u centru univerzuma tehnoloških „startupova“.
Tako su klijenti iz Silikonske doline počeli da povlače svoje depozite.
U početku to nije bio veliki problem, ali povlačenja su počela zahtijevati od banke da počne s prodajom svoje imovine kako bi ispunila zahtjeve klijenata za povlačenje.
Budući da su klijenti iz Silikonske doline uglavnom bili preduzeća i bogati, oni su se vjerovatno više plašili propasti banke jer su njihovi depoziti bili iznad 250.000 dolara, što je vladino ograničenje za osiguranje depozita.
To je zahtijevalo prodaju tipično sigurnih obveznica uz gubitak, a ti gubici su se zbrajali do te mjere da je banka postala efektivno nesolventna.
Banka je pokušala prikupiti dodatni kapital preko vanjskih investitora, ali ih nije uspjela pronaći.
Otmjenu banku fokusiranu na tehnologiju srušio je najstariji problem u bankarstvu, pojava kada mnogi ljudi podižu novac iz banke jer se boje da će banka propasti. Bankarski regulatori nisu imali drugog izbora osim da zaplijene imovinu Banke Silikonske doline kako bi zaštitili imovinu i depozite koji su još ostali u banci.
Ko je pogođen kolapsom banke?
Preostala su dva velika problema s Bankom Silikonske doline, a oba bi mogla dovesti do daljnjih problema ako se ne riješe brzo.
Najneposredniji problem su veliki depoziti banke.
Federalna vlada osigurava depozite do 250.000 dolara, ali sve što je iznad tog nivoa smatra se neosiguranim.
Federalna korporacija za osiguranje depozita saopštila je da će osigurani depoziti biti dostupni u ponedjeljak ujutro.
Međutim, velika većina depozita Banke Silikonske doline bila je neosigurana, što je jedinstvena karakteristika banke jer su njeni klijenti uglavnom početnici i bogati radnici na polju tehnologije.
Trenutno se ne može pristupiti cjelokupnom tom novcu i vjerovatno će morati biti pušten u propisanom procesu, ali mnoga preduzeća ne mogu čekati sedmicama da dobiju pristup sredstvima za pokrivanje plata i kancelarijskih troškova.
To bi moglo dovesti do otkaza ili otpuštanja.
Drugo, nema kupca Banke Silikonske doline. Obično bankarski regulatori traže jaču banku koja će preuzeti imovinu banke koja propada, ali u ovom slučaju druga banka se nije javila.
Banka koja kupi Banku Silikonske doline mogla bi uveliko pomoći u rješavanju nekih problema u vezi s novcem do kojeg „startupi“ trenutno ne mogu doći.
Može li se ponoviti 2008. godina?
U ovom trenutku ne. Stručnjaci ne očekuju da će se problemi proširiti na širi bankarski sektor.
Banka Silikonske doline bila je velika, ali je imala jedinstveno postojanje jer je služila gotovo isključivo svijetu tehnologije i VC podržanim kompanijama.
Odigrala je značajnu ulogu u određenom dijelu privrede koja je bila teško pogođena u protekloj godini.
Druge banke su daleko raznolikije u pogledu industrija, baza klijenata i geografskih područja.
Najnoviji krug "testova na stres" Federalnih rezervi najvećih banaka i finansijskih institucija pokazao je da će sve one preživjeti duboku recesiju i značajan pad nezaposlenosti.
Međutim, moglo bi doći do efekata ekonomskog talasanja u Bay Area i u svijetu pokretanja tehnologije ako se preostali novac brzo ne oslobodi.
Nevolje SVB-a rezultat su “idiosinkratičnih stresova, a ne onih koje smatramo sistemskim i koji bi utjecali na bankarsku industriju“, rekao je Ken Leon iz CFRA Researcha, rekavši da su strožije američke regulative donesene nakon finansijske krize 2008. pomogle u obuzdavanju problema.
U izvještaju analitičara Morgan Stanleya to je jednostavno rečeno: “Želimo biti vrlo jasni. Ne vjerujemo da postoji kriza likvidnosti bankarske industrije. Većina banaka u našoj nadležnosti ima širok pristup likvidnosti.“
Ministrica finansija Janet Yellen opisala je američki bankarski sektor kao “otporan“, dok je Cecilia Rouse, predsjednica Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće, također citirala američke reforme tvrdeći da će katastrofa biti izbjegnuta.
“Naš bankarski sistem je na bitno drugačijem mjestu nego što je bio prije deset godina“, rekla je Rouse u petak na brifingu u Bijeloj kući.
