Da se u 2023. godini očekuje globalna recesija saglasne su dvije trećine vodećih ekonomista anketiranih na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, uprkos tome što su optimistični u pogledu inflacije i jakih bilansa stanja.
"Budući da dvije trećine vodećih ekonomista očekuje svjetsku recesiju 2023. godine, globalna ekonomija je u neizvjesnom položaju. Trenutna visoka inflacija, nizak rast, veliki dug i visoko rascjepkano okruženje smanjuju poticaje za investicije potrebne za povratak na rast i podizanje životnog standarda za najugroženije u svijetu“, rekla je Saadia Zahidi, generalna direktorica Svjetskog ekonomskog foruma.
Da će nova godina biti teža od one koju ostavljamo iza sebe, rekli su iz MMF-a na samom početku 2023. godine. Oni predviđaju da će globalni rast usporiti na svega 1,7 posto.
“Tri velike ekonomije - SAD, EU i Kina - sve usporavaju istovremeno", izjavila je Kristalina Georgieva, izvršna direktorica MMF-a.
Svjetsku ekonomiju ugrožavaju visoka inflacija, više kamatne stope, manje investicija te posljedice pandemije i rata u Ukrajini, a kakva je situacija na Balkanu za TRT Balkan je pojasnio ekonomski analitičar Admir Čavalić.
“Trenutno se najveći problem odnosi na inflaciju, kao i u drugim zemljama svijeta i, uglavnom, očekivanje recesije. Ono što je realno očekivati za zemlje Zapadnog Balkana jeste pad ekonomske aktivnosti”, rekao je Čavalić.
Balkan je u 2022. najviše pogođen rastom cijena energenata, nekretnina i, najvažnije, namirnica. Zemlje regije su oborile inflatorne rekorde, a najveća prosječna inflacija je zabilježena u Sjevernoj Makedoniji – gotovo 20%. Iza nje su Crna Gora 17,2%, Bosna i Hercegovina 16,3%, Srbija 15,1%, Hrvatska 13,5% te Kosovo s najnižom prosječnom stopom inflacije 12,6%.
Nastavak obaranja ovog nezavidnog rekorda u 2023. godini Čavalić ne očekuje.
“Vrlo je realno očekivati usporavanje ekonomije tokom 2023. godine. Moguće je, dakle, da dođe do pada cijena. Odnosno, realno je očekivati da ćemo imati vrlo nisku inflaciju u odnosu na 2022. godinu”, nastavlja Čavalić.
Iz Svjetske banke za Balkan u 2023. procjenjuju pad ekonomskog rasta na skromnih 2,5%. No, nije sve tako sivo. Pokretači ekonomskog rasta na Balkanu, kako je Čavalić ocijenio, mogu biti “strukturne reforme, smanjivanje rasterećenja građanstva i privrede, te smanjivanje stepena korupcije.”
Čavalić ipak smatra da prednost zemalja Balkana sada leži i u blizini evropske granice.
“Najveća konkurentnost Zapadnog Balkana je upravo blizina granici EU. To se može iskoristiti u kontekstu stranih direktnih investicija, u kontekstu turizma i, generalno, unapređenja ekonomskog rasta”, zaključuje Čavalić.
Dakle, ukoliko ne bude novog šoka, ekonomski stručnjaci predviđaju pad inflacije, koja se iz 2022. premjestila u 2023, ali sporijim tempom.
