Kriza s hranom izazvana najvećom sušom u posljednjih 40 godina na jugu Afrike najteže je pogodila 15 miliona ljudi kojima je potrebna hitna pomoć u hrani.
Taj region doživljava najveću sušu u posljednje četiri decenije, prvenstveno u Zambiji, Malaviju, Zimbabveu, Mozambiku, Namibiji, Angoli, Bocvani i Lesotu zbog vremenskog fenomena El Nino koji je na snazi od jula 2023. godine, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.
Zemlje u regionu imale su najslabiju žetvu u poslednjih pet godina zbog suše i sada se suočavaju sa ozbiljnom krizom hrane jer su zalihe veoma male.
Strahuje se da će pothranjenost i nestašica vode dovesti do značajnog porasta epidemijskih bolesti u narednim mjesecima.
Više od 22 miliona ljudi se suočava sa visokim nivoom nesigurnosti hrane
Prema podacima Južnoafričke zajednice za razvoj (SADC), ukupan broj stanovnika Zambije, Malavija, Zimbabvea, Mozambika, Angole, Namibije, Lesota i Bocvane dostigao je 130 miliona.
Više od polovine ove populacije, oko 68 miliona ljudi, zahtijeva različite nivoe pomoći zbog suše i gladi.
U izvještaju “Glad u južnoj Africi“, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 14. oktobra navela da se više od 22 miliona ljudi u regionu suočava sa visokim nivoom nesigurnosti hrane.
U izvještaju se ističe da su šest mjeseci prije predstojećeg perioda žetve zalihe hrane u zemljama u regionu dostigle kritičnu tačku.
Ova situacija je dovela do toga da 15 miliona ljudi treba hitnu pomoć u hrani već od ovog mjeseca, što ukazuje na ozbiljnu humanitarnu krizu koja se očekuje u narednom mjesecu.
U izvještaju se navodi da dva miliona djece pati od akutne pothranjenosti, a da se 500.000 mališana suočava sa teškim posljedicama.
Zemlje koje su najviše pogođene nestašicom hrane
Zambija, Malavi, Zimbabve, Namibija, Lesoto i Bocvana šest su južnoafričkih zemalja koje su proglasile vanredno stanje zbog gladi i suše, zajedno s Mozambikom i Angolom, koje su također duboko pogođene katastrofom, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Zambija je na vrhu liste sa 5,8 miliona ljudi koji se suočavaju sa visokim nivoom nesigurnosti hrane.
Nakon Zambije, Malavi ima 5,7 miliona pogođenih, Zimbabve 4,4 miliona, Mozambik 3,3 miliona, Angola 1,5 miliona, Namibija 1,2 miliona, Bocvana 400.000, a Lesoto ima 37.000 ljudi pogođenih nestašicom.
Prijetnja po zdravlje
Osim toga, milioni ljudi pogođeni su i nestašicom vode jer izvori u regiji presušuju.
Ograničen pristup pitkoj vodi i vodi za domaćinstvo povećava rizik od širenja bolesti koje se prenose vodom.
Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije predviđa da bi, uz pothranjenost i teške životne uslove, moglo doći do porasta slučajeva kolere, malarije, dječje paralize, tuberkuloze i malih boginja u narednim mjesecima.
Energetska kriza
Za zemlje u regionu koje se u velikoj mjeri oslanjaju na hidroenergiju za proizvodnju struje, suša također donosi i energetsku krizu.
Prema septembarskom izvještaju Ureda Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), Namibija je imala dnevne nestanke struje koji su u septembru trajali do 21 sat, a nivoi u branama su pali na oko 30 posto.
U Zambiji, gdje se proizvodnja električne energije u velikoj mjeri oslanja na branu Kariba na rijeci Zambezi, nivo vode je pao ispod osam posto, što dovodi do prosječnog snabdijevanja električnom energijom od samo tri sata dnevno.
Približava se kišna sezona
Svjetska meteorološka organizacija predviđa da se očekuje da će region biti pod uticajem vremenskog fenomena La Nina od sljedećeg mjeseca.
Za razliku od El Nina, koji je izazvao sušu u regiji, nadolazeći fenomen La Nina obično dovodi do natprosječno obilnih padavina u tom području.
Iako je situacija značajna za popunu vodnih resursa, također se predviđa da bi potencijalne poplave i bujice mogli negativno uticati na poljoprivredu u regionu.
