Sljedeći izbori zakazani su za proljeće 2023.     Foto: TRT World

Italijanski premijer Mario Draghi najavio je ostavku u četvrtak nakon što ga je jedna od stranaka u njegovoj vladi nacionalnog jedinstva odbila podržati u glasanju o povjerenju kontroverznom zakonu o troškovima života.

Taj potez doveo je Italiju, koja se bori s oporavkom od ekonomskog udara usljed pandemije, u neizvjesnost, jer otvara mogućnost prijevremenih izbora.
"Parlamentarna većina koja je podržavala vladu više ne postoji", rekao je Draghi u četvrtak.

Predsjednik Sergio Mattarella nije prihvatio premijerovu ostavku i zamolio ga je da se sljedeće srijede obrati parlamentu. Moguće je, kažu analitičari, da će nakon njegovog govora doći do glasanja o povjerenju.

Njegova ostavka mogla bi pripremiti teren za prijevremene izbore koji bi se mogli održati već u oktobru. Sljedeći izbori zakazani su za proljeće 2023.

Premijer prijatelj EU

Bivšeg šefa Evropske centralne banke Mattarella je odabrao da vodi vladu nacionalnog jedinstva u februaru 2021, sa zadatkom da vodi Italiju na putu ekonomskog oporavka nakon krize COVID-19. Proveo je niz reformi u zamjenu za sredstva EU za oporavak od pandemije.

Stranke od Demokratske stranke lijevog centra do krajnje desne Lige okupile su se iza tadašnjeg novog premijera, kao i većina italijanskih novina i međunarodne štampe. Finansijska tržišta su ga vidjela kao čuvara stabilnosti i vratila povjerenje u ekonomiju zemlje uprkos rastućem javnom dugu, koji je do tada dostigao više od 150 posto BDP-a.

Ali troškovi zaduživanja Italije su ipak rasli tokom Draghijevog 17-mjesečnog mandata.
"Ovo pokazuje da nisam zaštićen od svega. Ja sam ljudsko biće i takve stvari se dešavaju", rekao je nedavno novinarima.

Politički nemiri su već u petak vršili pritisak na italijansko tržište dionica.
Postoji strah da je italijanski dug, koji iznosi 2,5 milijardi eura, prevelik za spašavanje i da bi neispunjenje obaveza moglo povući cijelu eurozonu prema dolje.

Javni dug zemalja eurozone porastao je tokom pandemije, a rusko-ukrajinska kriza dovela je do novih ekonomskih problema zbog oslanjanja EU na ruski gas i pokušaja Moskve da ga iskoristi kao polugu protiv bloka kao odgovor na sankcije uvedene zbog rata protiv Ukrajine.

Italija se oslanja na Rusiju za 40 posto svog gasa. Visoki troškovi energije doveli su do inflacije, što je izazvalo krizu troškova života u cijelom bloku.

Krajnja desnica bi mogla iskoristiti krizu

Draghijeva odluka uslijedila je nakon što je Pokret pet zvijezda (M5S), stranka koju predvodi bivši premijer Giuseppe Conte, bojkotovala glasanje o zakonu o troškovima života u iznosu 26 milijardi eura, tvrdeći da nedostaju sredstva za pomoć teško pogođenim domaćinstvima i kompanijama inflacijom i visokim troškovima energije.

Ako Draghi ne naiđe na razumijevanje s M5S, jedan od mogućih scenarija je rekonstrukcija vlade koja će dovesti do isključenja pokreta iz vladajuće koalicije. Rizik od prijevremenih izbora bi ostao jer bi zbog toga vlada bila u slabijoj poziciji.

Ako se Draghi povuče, novi premijer bi mogao dobiti zadatak da formira novu vladu jedinstva, čiji bi glavni cilj bio isporuka sljedećeg plana budžeta Italije do kraja decembra, uz vjerovatno održavanje prijevremenih izbora.

Ankete pokazuju da bi desničarska koalicija mogla pobijediti na prijevremenim izborima koji bi se održali na jesen.

Italijanska krajnje desničarska, nacionalno-konzervativna Braća Italije, stranka neofašističkog porijekla, ostvarila je ogroman uspjeh na lokalnim izborima održanim širom zemlje u junu, pojavivši se kao najjača stranka u koaliciji koja uključuje Ligu Mattea Salvinija i Berlusconijevu Forza Italiju.

To je uglavnom zbog prošlogodišnje odluke stranke da ostane izvan Draghijeve vlade jedinstva kako bi postala glavna opoziciona snaga. Liderka stranke Giorgia Meloni mogla bi postati prva premijerka Italije ako koalicija pobijedi.

TRT World