Tokom zajedničke konferencije za novinare održane u subotu u glavnom gradu Konga, došlo je do napetog trenutka između predsjednika Demokratske Republike Kongo (DRC) Felixa Tshisekedija i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Tshisekedi je izjavio da Francuska i Zapad treba da promijene svoj zapovijedni odnos prema Africi.
„Gledajte na nas drugačije, poštujući nas, smatrajući nas pravim partnerima, a ne uvijek paternalističkim pogledom s idejom da uvijek znate šta nam je neophodno“, rekao je Tshisekedi, pokazjući prstom na Macrona.
"'Francafrique' više ne postoji. Moramo uspostaviti politiku jednakih."
Pozvao je na ravnopravan odnos između dvije nacije i pritisnuo Francusku da uvede sankcije Ruandi zbog tekućeg nasilnog sukoba u oblasti Goma u zemlji.
To se dogodilo nakon revizije politike francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za Afriku, što je izazvalo različite reakcije.
Dalje je dogovoren obilazak Gabona, Angole, Republike Kongo i Demokratske Republike Kongo radi pregovora i razgovora o novoj politici.
Macronova nova strategija politike za Afriku
Macron je rekao da će Francuska prestati biti domaćin redovnim vojnim bazama u Africi i da će umjesto toga uspostaviti "akademije" koje će zajednički voditi Francuska i zemlje domaćini.
U onome što se čini eufemizmom za francuske vojne baze, te bi "akademije" uvrstile programe obuke za sigurnosne jedinice zemalja domaćina i opskrbljivale bi ih osnovnom opremom.
Prema afričkom političkom analitičaru Garbi Moussa, Francuska oponaša američku politiku u Africi time što je prisutna na kontinentu, ali uz "primjetno smanjenje" svog vojnog osoblja. Kako se kontinent pretvara u novo poprište međunarodnog sukoba s porastom kineskog i ruskog utjecaja u regiji, antifrancusko raspoloženje je posebno visoko u nekoliko bivših francuskih kolonija u Africi.
U svjetlu dinamike koja se brzo mijenja u Africi, Macron je rekao da je razdoblje "Francafrique" ili francuskog miješanja u Afriku došao kraju jer se Pariz više ne želi vratiti na staro.
Amir Nourdine Elbachir, politički i geopolitički analitičar, vjeruje da je Macron "i dalje govorio o planovima za Afriku bez uključivanja Afrikanaca".
Ovo iznenadno preispitivanje politike uvelike duguje francuskom interesu koji je nedavno oslabljen i ugrožen u Africi, naveo je Elbachir u tweetu.
Novine Interkinois također su dovele u pitanje namjeru iza Macronovog posjeta DR Kongo, nazvavši ga "otrovnom posjetom". Skrenuli su pozornost na sukob između DRC-a i Ruande.
Prema statistikama Ujedinjenih naroda, nedavni porast nasilja u istočnom DRC-u rezultirao je raseljavanjem većeg broja Kongoanaca nego u bilo kojoj drugoj točki 30-godišnjeg sukoba na tom području. Istok bogat mineralima, koji graniči s Ugandom, Ruandom i Burundijem, dom je više od sto oružanih organizacija.
Tshisekedi i tim UN-ovih stručnjaka optužuju Ruandu da podupire M23, jednu od naoružanih skupina, tvrdeći da brane Kongoance ruandskog podrijetla. Kontinuirani napad grupe prisilio je stotine hiljada na evakuaciju i doveo trgovački centar Goma u opasnost.
Ruanda negira da podržava pobunjenike, iako pristaje na regionalni mirovni plan koji nadziru bivši kenijski predsjednik Uhuru Kenyatta i sadašnji predsjednik Angole Joao Lourenco.
Macron je tijekom razgovora s predsjednikom Angole Joom Lourençom, predsjednikom DR Kongo Felixom Tshisekedijem, predsjednikom Ruande Paulom Kagameom i drugima izjavio da su svi "dali jasnu podršku" prekidu vatre kako je predviđeno rasporedom o kojem Angola razmišlja.
EU je priopćio da također šalje blizu 50 miliona dolara koji će se usmjeriti preko humanitarnih partnera za hitne potrebe kao što su prehrana, zdravstvena skrb, sklonište i voda Dok Macronova nova afrička politika cilja na neutralni geopolitički stav, predsjednik DR Kongo Tshisekedi na subotnjoj je konferenciji rekao da "i dalje sumnja u dobru vjeru onih" koji su ih napali.
"Sjećam se da nije bilo razloga koji bi opravdavali ovu agresiju. Osim ekonomskih razloga specifičnih za Ruandu, poticatelja ove agresije", dodao je.
Oslanjajući se na ulogu Francuske u genocidu nad Tutsima 1994. godine, Tshisekedi je dodatno gurnuo predsjednika Macrona da uvede sankcije protiv Ruande. Dok je genocid 1994. bio u toku, mnogi su pozivi upućeni Francuskoj da intervenira i zaustavi krvoproliće.
Ali Pariz je odlučio biti nijemi promatrač.
Macron je posjetio Ruandu 2021. kako bi prihvatio dio krivice što su omogućili počiniteljima da počine genocid u zemlji. Sjećanje na nasilje, koje se s vremenom preselilo u istočni DRC, još uvijek proganja to područje i u centru je mnogih tamošnjih sporova.
Macron je, međutim, odbacio tvrdnje da je Francuska još uvijek odgovorna za kontinuirano nasilje i pozvao vladu DR Kongo da prihvati odgovornost za godine regionalnog nasilja.
“Od 1994. nije Francuska kriva, oprostite što to govorim tako otvoreno, što niste bili sposobni obnoviti suverenitet, ni vojni, ni sigurnosni ni administrativni - u svojoj zemlji. To je također realnost”, rekao je Macron u subotu.
“Ne smijemo tražiti krivce izvan ove afere.”
Dalje, oba su predsjednika zagovarala promjenu u svojim odnosima i razgovarala o trgovini, iskopavanju vitalnih minerala i očuvanju šuma DRC-a. Bez obzira na kolonijalnu vladavinu Belgije, Francuska je tradicionalno održavala bliske odnose s DR Kongo, koji je izrastao je u najveću zemlju francuskog govornog područja na svijetu i, prema Macronovim riječima, preuzeo je centralnu ulogu u jeziku.
Međutim, analitičari i dalje smatraju da Francuska nije promijenila svoj hegemonistički pristup regiji, već se prilagodila novonastaloj situaciji.
