Humanitarna pauza dogovorena između Izraela i Hamasa uopće nije dovoljna za rješavanje kritičnih potreba u Gazi, smatraju dvije nevladine organizacije u Francuskoj i Belgiji.
Četverodnevna pauza, koja je počela u petak ujutro, podrazumijeva razmjenu izraelskih talaca i oslobađanje Palestinaca koje je Izrael zatvorio.
Također će omogućiti očajnički potrebnu pomoć u Gazi, gdje je Izrael ubio više od 14.800 Palestinaca, uključujući više od 10.000 žena i djece, i uveo potpunu blokadu osnovnih zaliha, uključujući hranu, vodu, lijekove, gorivo i struju za više od šest sedmice.
Pierre Motin, menadžer Platforme francuskih nevladinih organizacija za Palestinu, pozdravio je humanitarnu pauzu, ali je naglasio da ona neće učiniti ništa za stvarno rješenje.
“Vjerujemo da će samo trajni prekid vatre dovesti do trajnog zaustavljanja neselektivnih napada na civilno stanovništvo u Gazi i omogućiti stvarni transfer humanitarne pomoći koja je stanovništvu Gaze tako očajnički potrebna”, rekao je on za Anadoliju.
Motin je situaciju u Gazi opisao kao "katastrofalnu", rekavši da je opkoljena palestinska enklava gotovo "potpuno sravnjena sa zemljom". Kritično je i stanje na Zapadnoj obali, gdje je Izrael ubio više od 220 Palestinaca, dodao je.
Za Arnauda Zachariea, generalnog sekretara Nacionalnog centra za razvojnu saradnju, belgijske nevladine organizacije, humanitarna pauza u Gazi je “potpuno nedovoljna”.
Ako se zračni udari nastave nakon pauze, to bi bilo samo kao mala doza kisika i "sigurno neće strukturno riješiti problem", rekao je on, pozivajući na potpuni prekid vatre i oslobađanje svih talaca.
On je također naglasio potrebu da se osigura poštovanje međunarodnog prava i ponovo pokrene dijalog za održivi mirovni sporazum koji omogućava da dvije nacije žive u miru.
"Jedna od lekcija ove eskalacije nasilja je da mir ne bi koristio samo Palestincima nego i Izraelcima", rekao je Zacharie.
Vladine politike
Francuska vlada i predsjednik Emmanuel Macron izražavali su punu podršku Izraelu od početka sukoba, dok su belgijski ministri naglasili potrebu da se prekine nasilje nad civilima.
Motin je, u tom kontekstu, pozvao francusku vladu da osigura da poštovanje međunarodnog prava ostane u srži njene politike.
“Mislimo da Francuska mora pojačati pritisak na izraelsku vladu za prekid vatre”, rekao je on, ističući da je to pitanje također polariziralo francusko društvo.
Zacharie je rekao da se politika izraelskog premijera Benjamina Netanyahua posljednjih godina fokusirala na osiguranje izraelskog stanovništva žrtvovanjem mira, koji se mora revidirati.
Rekao je da će Belgija, koja će uskoro preuzeti rotirajuće predsjedavanje EU, biti "prilično proaktivna po tom pitanju".
"Kada je riječ o općem tonu EU, moramo sačekati i vidjeti kako će se razvijati stavovi drugih država članica", dodao je.
Kontrast u reakcijama vlasti
Način na koji su belgijske i francuske vlasti reagovale na društvena kretanja u vezi s palestinsko-izraelskim pitanjem od 7. oktobra također se uvelike razlikovao.
Sukob je izazvao žestoku političku i društvenu debatu u Francuskoj, a vlada je požurila da zabrani mnoge propalestinske demonstracije.
“Ocjenjujemo da je Francuska doživjela velika ograničenja slobode udruživanja od 7. oktobra, što pokazuje zabrana nametnuta na nekoliko demonstracija”, rekao je Motin.
Međutim, on je istakao da je 18. oktobra Državno vijeće Francuske odlučilo da se protesti ne mogu sistematski zabranjivati, te da regionalne vlasti treba da odluče da li postoji opasnost od javnog nereda.
"Pozivamo Francusku da ne podriva demonstracije koje imaju za cilj da izraze solidarnost sa palestinskim narodom, sve dok poštuju slobodu izražavanja", rekao je Motin.
Poštovanje međunarodnog prava i ljudskih prava su "univerzalne" vrijednosti koje moraju biti važnije od bilo kakvih podjela u društvu, dodao je.
“Vjerujemo da naše aktivnosti, koje se zasnivaju samo na primjeni međunarodnog prava i usmjerene su na zaštitu civila u Izraelu i Palestini, prevazilaze te podjele u našem društvu”, rekao je Motin.
"Mnogi Francuzi, iako šokirani napadima 7. oktobra, izgleda da misle da nemilosrdni zračni napadi na civilno stanovništvo u Gazi nisu prihvatljivi", dodao je on.
U Belgiji je bilo znatno manje tenzija u vezi s ovim pitanjem. Zacharie je rekao da je došlo do polarizacije unutar belgijskog civilnog društva, "ali kompas belgijskog civilnog društva je međunarodno pravo".
Odnosi ljudi s vlastima su mnogo drugačiji nego u Francuskoj, kaže belgijski aktivista.
“Zapravo, policija je čak kontaktirala i nevladine organizacije ovdje kako bi im pomogla u organizaciji demonstracija. Oni više vole da se ljudima koji su mogli biti pogođeni ovim sukobom dozvoli da kanališu svoja osjećanja kroz takve demonstracije, nego da idu na mjesta gdje bi moglo biti nereda”, objasnio je Zacharie, dodajući da nevladine organizacije u Belgiji također imaju jaku saradnju s policijom i drugim vlastima.
