Ekonomisti strahuju da bi inflacija mogla utjecati na raspoloženje potrošača i smanjenje potrošnje, što bi opet moglo negativno utjecati na privredni oporavak.     Foto: AA

„Glavni razlog za visoku inflaciju je i dalje enormni porast cijena energenata, ali je primijetan i osjetni porast cijena drugih roba i usluga“, rekao je direktor Saveznog ureda za statistiku Georg Thiel.

On je naveo posebno drastičnu stopu povećanja cijena kod prehrambenih namirnica koje su u prosjeku poskupjele za 20,3 posto.

Najviše je u poređenju s oktobrom prošle godine poskupjelo jestivo ulje (49,7 posto), mliječni proizvodi i jaja (28,9 posto) te hljeb i proizvodi od žitarica (19,8 posto).

Najveći skok cijena u energetskom sektoru je zabilježen kod zemnog plina, koji je 109,8 posto skuplji nego u istom periodu prošle godine. Gorivo za automobile je u prosjeku 22,3 posto skuplje.

Riječ je o najvećem porastu cijena od 1951, a stručnjaci ne predviđaju smirenje.

„U novembru i dalje možemo računati s visokom stopom inflacije više od 10 posto“, rekao je Sebastian Dullien s Instituta za makroekonomiju i istraživanje privrednog rasta.

On očekuje da će stopa inflacija trajnije pasti ispod vrijednosti od 10 posto u martu sljedeće godine, kada na snagu stupa vladina mjera ograničavanja gornje cijene plina.

Ekonomisti strahuju da bi inflacija mogla utjecati na raspoloženje potrošača i smanjenje potrošnje, što bi opet moglo negativno utjecati na privredni oporavak.

Ispitivanje javnog mišljenja koje je početkom novembra proveo institut YouGov pokazuje da više od polovine ispitanih planira ove godine potrošiti manje za poklone za Božić.

HINA