Njemačka, koja se u velikoj mjeri oslanja na ruski gas kroz gasovod Sjeverni tok 1, ove zime će se suočiti sa nestašicom, zajedno sa nekim zemljama istočne Evrope.     Foto: Reuters

Evropski lideri objavili su da će se sankcije Rusiji produžiti do januara 2023. zbog njenog napada na Ukrajinu. Rusija je najavila daljnje rezove u dotoku gasa u Evropu, posebno kroz gasovod Sjeverni tok 1, povezan s Njemačkom.

Kako bi zaštitile blok od nestašica, vlade Evropske unije su se obavezale na racionalizaciju prirodnog gasa ove zime. Ministri energetike u utorak su se složili da postave dobrovoljni cilj za zemlje EU da smanje potrošnju gasa za 15 posto do sljedećeg marta – u odnosu na prosječnu potrošnju u posljednjih pet godina.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nazvala je to "odlučujućim korakom" protiv daljeg prekida isporuke gasa, za koji evropske zemlje tvrde da je ucjena Kremlja.

Prijedlog za koordinisano racionisanje, koji je Evropska komisija iznijela prošle srijede, brzo je odobren jer EU pokušava da pokaže jedinstven odgovor. Ali odredba koja bi Komisiji dala ovlasti da nametne obavezne ciljeve ako pojedinačne zemlje ne postignu svoj cilj dogovora je ukinuta.

Odluka o bilo kakvoj obaveznoj akciji bit će u rukama država članica, a do Evropskog vijeća – koje uključuje šefove država EU 27 – će biti da odobri bilo koji prijedlog.
Plan su odobrile sve zemlje osim Mađarske.

Zašto bi se zemlje kojima su se držale lekcije o „štedljivosti“ tokom dužničke krize sada uključile?

Njemačka, koja se u velikoj mjeri oslanja na ruski gas kroz gasovod Sjeverni tok 1, ove zime će se suočiti sa nestašicom, zajedno sa nekim zemljama istočne Evrope.
Ali kritičari već ističu da tokom dužničke krize 2010–2012. južnoevropske zemlje nisu dobile suosjećanje od Njemačke i drugih sjevernih susjeda, što je primoralo vlade da provedu mjere štednje i smanjenja javne potrošnje sa ogromnim posljedicama po društvo i ekonomiju.

Njemačka je, s druge strane, donijela političku odluku da se osloni na jeftino i stabilno snabdijevanje ruskim gasom. Prije nego što je počeo rat u Ukrajini, gradila je još jedan gasovod Sjeverni tok 2, povezujući ga direktno sa Rusijom bez presijecanja teritorije Ukrajine. Dozvole za rad gasovoda obustavljene su u februaru.

Teresa Ribera Rodriguez, španska ministrica za ekološku tranziciju, izrazila je svoje protivljenje planu racionalizacije u otvorenom pismu Evropskoj komisiji prošle sedmice. “Dijelimo konačni cilj prijedloga Komisije: solidarnost mora biti u središtu odgovora EU kako bi se osigurala sigurnost snabdijevanja. Međutim, odgovor se ne može oslanjati na nametanje nepravednih žrtava”, napisala je ona.

"Za razliku od drugih zemalja, mi Španci nismo živjeli iznad svojih mogućnosti kad je riječ o energiji", rekla je ona u ne tako prikrivenoj grdnji, misleći na odnos sjevernih zemalja prema svojim južnim susjedima tokom dužničke krize. Druge južnoevropske zemlje i ostrvski narodi također su izrazili svoje protivljenje.

Može li plan funkcionisati bez toga da bude obavezan i sa svim izuzecima koji postoje?

Zbog ovog protivljenja dogovor nije uspio smanjenje od 15 posto nametnuti obaveznim u slučaju nužde, kao što je prvobitno predloženo prošle sedmice.
Iako je taj potez općenito pozdravljen kao pozitivan korak, analitičari su istakli da mnogi izuzeci sadržani u dogovoru čine da je malo vjerovatno da će uspjeti.

Zemlje koje su izuzete od toga uključuju ostrvske države – Irsku, administraciju kiparskih Grka i Maltu – koje nisu povezane s naftovodima EU i stoga ne mogu tražiti alternativne opskrbe. Baltičke nacije, koje nisu vezane za elektroenergetski sistem EU i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na gas za struju, također su izuzete od cilja. Zemlje koje premašuju ciljeve punjenja skladišta gasa također će biti među izuzecima.

Može li EU dobiti rat s Rusijom u vezi s gasom?

Sporazum da se zalihe racionaliziraju je pokušaj da se pokaže odlučnost Evropljana da djeluju jedinstveno. Međutim, kažu kritičari, to ne pokazuje pravo jedinstvo i to će Rusija vjerovatno iskoristiti.

Rusija je negirala pokušaj vršenja pritiska na EU korištenjem gasa kao poluge za sankcije Ukrajini. Međutim, Evropska energetska agencija (EEA) izvještava da je zbog povećanja cijena gasa prihod Rusije samo od evropskog gasa porastao za dva puta u odnosu na prosjek u posljednjih nekoliko godina, dostigavši ​​95 milijardi dolara. Dodatni prihod bi mogao olakšati Rusiji da u potpunosti zatvori opskrbu – ili da je ozbiljno ograniči – da izvrši pritisak na blok.

Trenutni nivoi skladištenja gasa u cijelom bloku su 67 posto, sa samo tri zemlje – Poljskom, Danskom i Švedskom – iznad ciljanih 80 posto.

Kao dio svog paketa sankcija Rusiji, EU je pristala da stavi embargo na rusku naftu i ugalj, što će početi kasnije ove godine. Također je postavila ciljeve da se odvikne od ruskog prirodnog gasa, suzdržavajući se od smanjenja uvoza gasa, na koji se neke zemlje članice u velikoj mjeri oslanjaju.

Ali u posljednjem paketu sankcija Rusiji, odobrenom prošle sedmice, uklonjena je zabrana transakcija između ruskih državnih i evropskih kompanija, posebno osiguravajućih kuća, koje su potrebne Rusiji za prodaju nafte trećim zemljama.
Osim toga, Kanada je prošle sedmice odlučila da vrati turbinu gasovoda Sjeverni tok 1, koju je primila na održavanje od Gazproma – uprkos zabrani isporuke tehničke opreme Rusiji.

U međuvremenu, cijena gasa i dalje vrtoglavo raste, povećavajući galopirajuću inflaciju i krizu troškova života širom kontinenta i šire.

TRT World