Smatra se da je GLASS-z13 postojao u najranijoj eri svemira.     Foto: AFP

Samo sedmicu nakon što su prve slike pokazane svetu, svemirski teleskop James Webb možda je pronašao galaksiju koja je postojala prije 13,5 milijardi godina, rekao je naučnik koji je analizirao podatke.

Poznata kao GLASS-z13, galaksija datira 300 miliona godina nakon Velikog praska, oko 100 miliona godina prije bilo čega što je ranije identifikovano, rekao je Rohan Naidu iz Harvardskog centra za astrofiziku agenciji AFP.

"Potencijalno gledamo u najudaljeniju svjetlost zvijezda koju je iko ikada vidio", rekao je.

Što su objekti udaljeniji, to je duže potrebno njihovoj svjetlosti da dopre do nas, stoga gledati u daleki svemir znači vidjeti duboku prošlost.

Iako je GLASS-z13 postojao u najranijoj eri svemira, njegova tačna starost ostaje nepoznata jer je mogao nastati bilo kada u prvih 300 miliona godina.


'Astronomski rekordi se ruše'

GLASS-z13 je primijećen u takozvanim "ranim objavama" podataka s glavnog infracrvenog uređaja za snimanje opservatorija u orbiti, nazvanog NIRcam − ali to nije otkriveno u prvom setu slika koji je NASA objavila prošle sedmice.

Kada se prevede iz infracrvenog u vidljivi spektar, galaksija izgleda kao mrlja crvene boje s bijelom bojom u sredini, kao dio šire slike udaljenog kosmosa nazvane "duboko polje".

Naidu i njegove kolege − tim od ukupno 25 astronoma iz cijelog svijeta − svoje su nalaze predali naučnom časopisu.

Istraživanje je za sada objavljeno na serveru za "preprint", tako da dolazi uz upozorenje da tek treba da bude recenzirano − ali je već uzburkalo globalnu astronomsku zajednicu.
"Astronomski zapisi se već urušavaju, a više njih se koleba", napisao je na Tviteru NASA-in glavni naučnik Thomas Zurbuchen. "Da, navijam samo kada nauka rezultira jasnom recenzijom. Ali, ovo izgleda veoma obećavajuće", dodao je.

Naidu je rekao da je drugi tim astronoma, predvođen Marcom Castellanom, koji je radio na istim podacima postigao slične zaključke, "pa nam to daje samopouzdanje".

'Ima još posla’

Naidu i kolege pročešljali su ove infracrvene podatke o dalekom svemiru, tražeći izdajnički potpis izuzetno udaljenih galaksija.

Ispod određenog praga infracrvene talasne dužine, sve fotone − pakete energije − apsorbuje neutralni vodik svemira koji se nalazi između objekta i posmatrača.

Koristeći podatke prikupljene kroz različite infracrvene filtere usmjerene na isto područje svemira, uspjeli su otkriti gdje je došlo do pada fotona, iz čega su zaključili prisustvo ovih najudaljenijih galaksija.
"Tražili smo sve rane podatke za galaksije s ovim vrlo upečatljivim potpisom, a ovo su bila dva sistema koja su imala daleko najuvjerljiviji potpis", rekao je Naidu.

Jedan od njih je GLASS-z13, dok je drugi, ne tako star, GLASS-z11.

"Postoje jaki dokazi, ali ima još posla koji treba obaviti", rekao je Naidu.

TRT World