Muzej se sastoji od više dijelova dijelova kao što je Grobnica nepoznatih vojnika, toranj sa zastavom, otvoreni prostor i jezero, parking, konferencijske sale, džamija, biblioteka i muzej Panorama. Glavna zgrada muzeja sastoji se od paviljona sala, a svaki prikazuje određeni rata kroz mnoge monitore, video projektore, hologramske vitrine i neke druge moderne tehnologije.
Glavni dio muzeja čini povezana izložba koja kroz timeline vodi posjetioce od Iransko-iračkog rata, kojeg u Iranu definišu kao "nametnuti rat" ili "sveta odbrana", preko svih sukoba na Bliskom istoku proteklih decenija.
Replika Tunela spasa
Značajan dio muzeja je posvećen palestinskom otporu protiv izraelske okupacije, a od država izvan Azije samo je Bosna i Hercegovina prikazana kroz postavku posvećenu Opsadi Sarajeva s replikom Tunela spasa.
Dio muzeja posvećen BiH je otvoren početkom 2021. godine uz prisustvo ambasadora BiH.
Tu su i predmeti vezani za djetinjstvo u ratnim okolnostima, genocid u Srebrenici, razaranje Mostara kao i sadržaji posvećeni značajnim ličnosti od prvog predsjednika predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića do devet heroja odlikovanih Ordenom heroja oslobodilačkog rata.
Iako je Iran tek izašao iz krvavog rata s Irakom pružio je ogromnu podršku Bosni i Hercegovini u njenoj borbi za nezavisnost. To je za njih bila prva prilika da pomažu jedan muslimanski narod izložen agresiji. Na tom putu u BiH su stradale četiri osobe iz Irana koji su predstavljeni u ovom muzeju.
Ideja uprave grada Teherana
Zanimljivo je da kustosi u sklopu predstavljanja djela muzeja posvećenog BiH ističu činjenicu da je upravo jedan Iranac predložio da se kroz kopanje tunela umanji pritisak tokom opsade Sarajeva. Naravno, ovu tvrdnju je teško dokazati.
Vrijednost ove postavke je u tome što je to jedni muzej izvan Bosne i Hercegovine koji je posvećen periodu agresije. Odluku da se u sklopu Muzeja revolucije obradi agresija na RBiH donijela je uprava grada Teherana pod čijoj je nadležnosti muzej. Oni su kontaktirali Institut Ibn Sina koji djeluje u Sarajevu od 1996. godine da im koordinira proces istraživanja i realizacije postavke.
Iz Instituta Ibn Sina su za Anadolu pojasnili način na koji su pomogli da se što vjernije uradi replika Tunela spasa i drugih segmenata izložbe u šta se mogu posjetioci koji su vidjeli izvornu lokaciju sami uvjeriti.
Veze Irana i BiH
Kroz ovaj projekat Institut Ibn Sina dokazao svoju ključnu ulogu nacionalnog i kulturnog mosta između dvije bratske države.
Ova muzejska postavka je zasigurno najreprezantivniji pokazatelja historijske i duhovne veze Irana i Bosne i Hercegovine.
Kustosi muzeja pojašnjavaju da su postavke dinamične s obzirom na promjene u regiji, a da svaki posjetilac može donirati predmete koji se uklapaju u izložbe. U tom kontekstu iz Instituta Ibn Sina kažu da građani mogu u njihove prostorije dostaviti predmete koji svjedoče agresiji na RBiH koje će oni proslijediti u Teheran i time proširiti izložbeni dio posvećen agresiji na RBiH.
