Studija: Klimatska kriza uzrok suše na sjevernoj hemisferi

Do prije nešto više od mjesec dana, Evropa se suočavala s najvećom sušom u posljednjih najmanje 500 godina.

Blizu dvije trećine kontinenta bilo je u stanju pripravnosti ili upozorenja, a agencija Evropske unije je zabilježila smanjenu unutrašnju plovidbu, proizvodnju električne energije i prinose određenih usjeva.

Intenzitet krize može se jasno uvidjeti iz brojki koje je objavila Evropska opservatorija za sušu, koja navodi da je 47 posto Evrope u stanju upozorenja, s jasnim deficitom vlage u tlu, a 17 posto u stanju pripravnosti, u kojem je vegetacija posebno pogođena.

Novi izvještaj koji je objavio međunarodni tim vodećih klimatskih naučnika kao dio World Weather Attribution (WWA), otkrio je da je visoka temperatura koja je ovog ljeta isušila tlo u velikim dijelovima sjeverne hemisfere podstaknuta klimatskom krizom.

World Weather Attribution (WWA) međunarodna je grupa koja analizira i saopštava mogući utjecaj klimatske krize na ekstremne vremenske prilike, kao što su oluje, ekstremne padavine, toplotni talasi, hladnoće i suše.

Kako se navodi u njihovom istraživanju, klimatska kriza, uzrokovana ljudskim faktorom, učinila je uslove suše najmanje 20 puta vjerovatnijim, ugrožavajući proizvodnju usjeva i vršeći dodatni pritisak na cijene hrane i prehrambenu sigurnost.

"Naša analiza pokazuje da su teške sušne uvjete u velikim dijelovima sjeverne hemisfere potaknule klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom", rekao je Dominik Schumacher, istraživač na Institutu za atmosfersku i klimatsku nauku pri ETH u Cirihu.

“Ovaj rezultat nam također daje uvid u ono što nas čeka. Uz daljnje globalno zagrijavanje možemo očekivati jače i češće ljetne suše u budućnosti”, dodao je.

Ovogodišnje ljeto na sjevernoj hemisferi bilo je jedno od najtoplijih ikada zabilježenih u Evropi, s više od 24.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom. Suša koja je uslijedila izazvala je opsežnu nestašicu vode, šumske požare i propadanje usjeva, što je dovelo do viših cijena hrane, kao i utjecaja na snabdijevanje električnom energijom.

Da bi kvantifikovali utjecaj klimatske krize, koju je izazvao ljudski faktor, na manjak vlage u zemljištu, naučnici su analizirali vremenske podatke i kompjuterske simulacije kako bi uporedili klimu kakva je danas, nakon 1,2 stepena globalnog zagrijavanja od kasnih 1800-ih.

Studija je analizirala nivoe vlage u tlu na cijeloj sjevernoj hemisferi u junu, julu i augustu 2022. godine, isključujući tropske krajeve.

Fokus je, međutim, bio ograničen na region zapadne i centralne Evrope, koji se proteže od Atlantika do istočnog Crnog mora, između Mediterana i Baltika, koji je iskusio posebno jaku sušu sa značajno smanjenim prinosima.

Istraživači su analizirali nivoe vlage za gornjih sedam centimetara tla i za gornjih 100 centimetara. Najviši metar, poznat kao zona korijena, posebno je važan za usjeve jer je mjesto gdje biljke izvlače vodu. Suhoća vlage u zemljištu u ovoj oblasti zemljišta često se naziva poljoprivredna i ekološka suša.

Istraživači su otkrili da je klimatska kriza povećala izglede za suše zbog vlage u tlu širom vantropske sjeverne hemisfere, kako na površinskom nivou tako i u zoni korijena, dodatno naglašavajući da su klimatske promjene učinile površinsku sušu najmanje pet puta vjerovatnijom, a poljoprivrednu i ekološku sušu do najmanje 20 puta vjerovatnijom.

“Ljeto 2022. godine pokazalo je kako klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom povećavaju rizik od poljoprivrednih i ekoloških suša u gusto naseljenim i kultiviranim regijama sjeverne hemisfere“, rekla je Sonia Seneviratne, profesorica na Institutu za atmosferske i klimatske nauke na ETH u Cirihu.

“Moramo postepeno ukinuti sagorijevanje fosilnih goriva ako želimo stabilizirati klimatske uvjete i izbjeći dalje pogoršanje ovih sušnih događaja, koji će postajati sve češći i intenzivniji sa svakim dodatnim povećanjem globalnog zagrijavanja.”

Klimatska kriza je također učinila sušu vjerovatnijom u manjem regionu zapadne i centralne Evrope. Prema procjeni istraživača, zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem učinilo je površinsku sušu oko pet do šest puta vjerovatnijom, a poljoprivrednu i ekološku sušu oko tri do četiri puta vjerovatnijom.

Važno je napomenuti da to ne znači da je globalno zagrijavanje imalo manji utjecaj na Evropu nego drugdje na sjevernoj hemisferi jer različite veličine regiona znače da se rezultati ne mogu direktno porediti.

Naučnici su izračunali da se suša poput ovog ljeta može očekivati otprilike jednom u 20 godina u oba regiona u današnjoj klimi koja je posebno zagrijana ljudskim emisijama stakleničkih plinova.

To znači da bi se, da ljudi nisu zagrijali planetu, poljoprivredna suša na sjevernoj hemisferi očekivala samo jednom u 400 godina ili manje, dok bi se evropska poljoprivredna i ekološka suša dogodila otprilike jednom u 60 do 80 godina.

“Vrućina i suša u Evropi ovog ljeta ne samo da su uzrokovale desetine hiljada direktnih smrtnih slučajeva, već su i pogoršale krizu troškova života, uz posljedice rata u Ukrajini“, rekao je Maarten van Aalst, profesor na Univerzitetu u Twenteu.

“Svjedoci smo tragova klimatskih promjena ne samo u specifičnim opasnostima, već i u samom utjecaju po sektorima i regijama”, kazao je Van Aalst.

U provođenju studije učestvovao je 21 istraživač, uključujući naučnike iz institucija u Švicarskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Novom Zelandu, Velikoj Britaniji i SAD-u.