Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa     Foto: Reuters

Dana 31. augusta, ubrzo nakon što je Rusija smanjila isporuke gasa u gasovodu Sjeverni tok 1, cijene akcija državnog energetskog giganta Gazproma porasle su za 35 odsto, prema Moskovskoj berzi.

Ono što je izazvalo entuzijazam na tržištu jesu preporuke odbora direktora kompanije za isplatu dividende za prvu polovinu godine: 51,3 rublja po dionici za ukupan iznos 1,208 biliona rubalja. Kompanija je takođe objavila rekordnih 2,5 biliona rubalja (41,75 milijardi dolara) u neto dobiti u prvoj polovini 2022.

Bila je to slatka muzika za dioničare koji su ranije ostali razočarani, u junu, kada je ruska vlada odlučila da ne isplati dividende na prošlogodišnje rezultate, prvi put od 1998. godine.

Ali Gazprom bi mogao hodati po tankom ledu dok se Rusija i Zapad, posebno Evropska unija, upuštaju u ogorčeni 'gasni rat' oko ukrajinskog sukoba.

Moskva je uzvratila na odluku Evrope da ograniči cijene gasa i nafte prekidom snabdijevanja gasovodom Sjeverni tok 1, a predsjednik Vladimir Putin je čak upozorio da će Zapad biti "zamrznut" kao vučji rep u poznatoj ruskoj bajci.

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa, a čak i blagi prekid izvoza od Gazproma uzdrmao je globalna energetska tržišta.

Međutim, može li Gazprom preživjeti ako Evropa u potpunosti ukine ruski gas, kao što su nagovijestile zemlje članice EU?

Prema grubim procjenama, potpuno zaustavljanje izvoza gasa u Evropu dovelo bi do gubitka 13 milijardi dolara (800 milijardi rubalja) za Rusiju. Moskva je svjesna izazova s ​​kojima se suočava ako Evropa uspije pronaći alternativne izvore energije.

Reuters je izvijestio da ruski strateški dokument upozorava da će “smanjenje isporuke stranim potrošačima dovesti do neravnoteže u sistemu…”. Dokument je razmatran na zatvorenom sastanku kojim je predsjedavao premijer Mihail Mišustin u Moskvi 30. avgusta.

Ako bi Evropa odbila ruski gas, to bi dovelo do potencijalnog smanjenja izvoza gasa za više od 100 milijardi kubnih metara godišnje do 2027. godine, što je gotovo polovina ukupnog izvoza u 2021, navodi se u dokumentu pod naslovom „O strateškim pravcima aktivnosti u Novim uvjetima za period do 2030”.

Proizvodnja i izvoz

Rusija godišnje proizvodi 720 milijardi kubnih metara prirodnog gasa. Prošle godine je izvezla 204 milijarde kubnih metara, uključujući 130 milijardi, u Evropu. Izvezla je 10,5 milijardi kubnih metara u Kinu, blizu 28 milijardi kubnih metara u Turkiye, 30 milijardi kubnih metara u zemlje ZND i 20 milijardi kubika u Bjelorusiju. Nije teško izračunati da najveći dio proizvodnje ide na domaće tržište, odnosno blizu 500 milijardi kubnih metara. Što se tiče ove godine, za sedam mjeseci Gazprom je proizveo 12 posto ili 35,8 milijardi kubnih metara gasa manje. Izvoz je opao za gotovo 35 posto, odnosno 40 milijardi kubnih metara, i iznosio je svega 75,3 milijarde kubnih metara, pokazuju podaci Gazproma koje prenosi Vzglyad.

Štaviše, nagli pad proizvodnje i izvoza gasa samo dobija na zamahu.

Istovremeno, Gazprom kaže da ispunjava sve zahtjeve Evropljana. Izvoz gasa je pao zbog smanjene potražnje, dok su rastuće cijene također imale ulogu.

Kako kaže novinarka Olga Samofalova, „Ako cijena poraste u kratkom vremenskom periodu, potražnja automatski počinje da opada jer ne može svako sebi priuštiti kupovinu gasa za 1.000 dolara za hiljadu kubnih metara, a kamoli za 2.000 dolara...“

Šta kažu stručnjaci?

Međutim, ruski stručnjaci kažu da situacija samo na prvi pogled izgleda loše za Gazprom i Rusiju općenito. Zapravo, trenutna situacija im je na neki način pogodna.

„Ne očekujemo da će trenutna situacija u kratkom roku negativno utjecati na prihode Gazproma i vlade“, rekao je za Vzglyad Philip Muradyan, viši direktor za korporativne rejtinge u Expert RA.

Natalija Milčakova, vodeća analitičarka u kompaniji Freedom Finance Global, također smatra da Gazprom može "više nego da nadoknadi ispuštene količine zbog visoke cijene", dok Aleksej Gromov, direktor odjela za energetiku na Institutu za energetiku i finansije, kaže da bi se prihodi kompanije mogli udvostručiti u odnosu na prošlu godinu na 80-90 milijardi dolara.

Prošle godine Gazpromovi prihodi od izvoza gasa iz gasovoda dostigli su rekordnih 55 milijardi dolara.

Zapad je otpad, Istok je dobrodošao

Prosječna cijena Gazpromovog gasa za Evropljane 2021. bila je 275 dolara za 1.000 kubnih metara, dok je u prvoj polovini ove godine bila tri ili četiri puta veća. Prema "konzervativnim procjenama" Gazproma, ove zime cijena gasa u Evropi može dostići 4.000 dolara za 1.000 kubnih metara.

„Međutim, ovako visoka cijena ne može dugo trajati“, kažu analitičari Promsvyazbanka. S jedne strane, to će značajno smanjiti potražnju za gasom. S druge strane, dovest će do dodatnih količina gasa namijenjenih azijskom tržištu, čak i kršenjem ugovora i plaćanjem kazni.

„Ma koliko čudno izgledalo, svijet ne mora nužno da se sruši“, kaže Jevgenij Kogan, predsjednik kompanije Moscow Partners, na svom Telegram kanalu. „Ono što je jasno je da će potrošnja gasa drastično pasti. Međutim, već je dosta pala. Energetski intenzivne industrije, kao što je proizvodnja aluminija, već dugo se smanjuju, a hemičari i proizvođači čelika pate.”

Današnje cijene gasa gotovo su nepristupačne za industriju u Evropi, dodaje Irina Kezik, ekspertica u analitičkom centru Unije proizvođača nafte i gasa Rusije.

Ona kaže da je u Njemačkoj blizu 16 posto energetski intenzivnih industrija u metalurškom, staklarskom, papirnom i hemijskom sektoru već smanjilo proizvodnju ili je spremno za to.

U Slovačkoj će od septembra biti zatvorena fabrika aluminija Slovalco, a u Nizozemskoj fabrika cinka Budel. Lista se nastavlja, kaže Kezik.

Stručnjaci smatraju da se glavni pad izvoza u Evropu već dogodio. Tokom zimskog perioda, Evropljani će aktivno kupovati ruski gas. Međutim, malo je vjerovatno da će se moći vratiti na prošlogodišnje količine.

“U svjetlu smanjenog crpljenja ili potpune obustave nekoliko glavnih gasnih pravaca, izvoz bi do kraja godine mogao pasti na 125 milijardi kubnih metara, odnosno više od 50 milijardi kubnih metara u odnosu na 2021. godinu”, kaže Pavel Makarov, bankar BCS World Investmenta.

Dok se isporuke gasa Evropi smanjuju, isporuke prema istoku rastu. Konkretno, u julu su isporuke Kini redovno bile veće od dnevno ugovorenih količina, napominje Gazprom. Razgovara se i o izgradnji novog gasovoda do Kine.

Međutim, trenutni kapacitet gasovoda za Kinu znatno je inferioran u odnosu na kapacitet gaspromovog snabdijevanja Evropom. Nemoguće je brzo i pravovremeno preusmjeriti gas na druga tržišta, kao što se to dešava s naftom.

Čak i po optimističnom scenariju, odnosno da Kina potpiše dugoročni ugovor s Rusijom, za to će biti potrebno 3-4 godine. Ali Peking očito koči, istiskujući za sebe najpovoljnije uslove i, što je najvažnije, po niskoj cijeni.

Kakve su prognoze?

Dugoročna prognoza investicione kompanije BCS za 2025. godinu navodi da će se izvoz ruskog gasa u Evropu smanjiti na 100 milijardi kubnih metara. Ako se izvoz u Evropu uopšte poništi, Gazprom će i dalje imati Turkiye, Kinu, centralnoazijske zemlje i druge države koje nisu priznate kao „neprijateljske“ Rusiji.

Ali gola istina je da Evropa troši tri puta više. Dakle, kako kažu analitičari Tinkoffa, Gazprom će imati „novi život“.

Počet će se pretvarati u kompaniju fokusiranu na domaće tržište bez velikih prihoda od izvoza. Već postoji primjer „Roseta“, velike infrastrukturne kompanije koja se bavi transportom električne energije unutar Rusije.

Međutim, problem je što su cijene gasa na domaćem tržištu i u Evropi veoma različite. U izvozu su gotovo 20 puta veći, sada su čak i veći nego inače.

TRT World