Zawahirijevom smrću, zatvara se krug prve generacije vođa Al-Kaide u Afganistanu i Horasanu. Ali, sada je glavno pitanje: kako će njegova smrt oblikovati buduću putanju Al-Kaide? Prema postepenom propadanju i potpunom kolapsu? Ili će biti u stanju da okupi svoje snage i ponovo se nametne u novom svjetskom poretku?
Međutim, kolaps Al-Kaide počeo je mnogo prije Zawahirijeve smrti, a on je samo jahao starog, krezubog tigra stjeranog u ćošak stalnim vojnim pritiskom SAD-a i pojavom još fanatičnije terorističke grupe, Daesha.
Od terorističkih napada 11. septembra, bombaškog napada na američku ambasadu 1998. i naknadne koalicione kampanje protiv Al-Kaide u Afganistanu koja je dovela do pada talibana, vodstvo Al-Kaide je bilo prisiljeno otići u ilegalu kako bi izbjeglo američke mete. Time je Al-Kaida izgubila centralizovani kapacitet za planiranje i izvođenje velikih terorističkih napada. Ovo je posebno došlo do izrađaja kada su izgubili podršku talibana.
Vodstvo Al-Kaide bilo je prisiljeno da se kreće između Pakistana i Irana i pojavilo se više proslavljenih 'službenika' koji su bili prepušteni kruženju opštih političkih odluka. Obavještajni podaci prikupljeni iz skrovišta osnivača Al-Kaide Osame bin Ladena u Abbottabadu u Pakistanu, nakon njegovog ubistva 2011. godine, pokazali su da je bio primoran da odustane od radikalnih poteza kako bi osigurao vlastitu sigurnost.
Eliminacija Bin Ladena ostavila je Al-Kaidu bez moćne centralne komande i to je dovelo do uspona mnogih paralelnih centara moći u regionalnim jedinicama grupe. Međunarodna potraga protiv zvaničnika Al-Kaide također je dovela do prekida njenih mreža finansiranja, ostavljajući organizaciju bez pristupa svom ratnom plijenu.
Uspon terorističke organizacije Daesh također je doveo do pojave snažnije propagandne mašinerije koja bi mogla indoktrinirati i privući mlade u svoje okrilje na račun Al-Kaide.
To bi ugrozilo vojno prisustvo Al-Kaide. Gubitak visokorangiranih lidera, koji su bili glavni stubovi njenog ideološkog utemeljenja, također će utjecati na njeno buduće regrutovanje, posebno kada se kao alternativa pojavi suparnička teroristička grupa poput Daesha.
Uprkos ideološkom porijeklu, Al-Kaida ipak ima značajnu i simboličnu lidersku ulogu koja je posebno vitalna za njenu koheziju. Kao takvo, ubistvo Zawahirija dovodi Al-Kaidu u veliku krizu vodstva jer traži pojedinca koji bi vodio organizaciju gravitacije slične Osami bin Ladenu ili sklonosti za borbu poput Aymana al-Zawahirija.
U tom smislu, mogući kandidat za zamjenu mogao bi biti Saif al-Adel, bivši egipatski pukovnik s bogatim vojnim iskustvom. Međutim, njegovo prisustvo u Iranu moglo bi ograničiti njegovo kretanje i sposobnost da uspostavi i obnovi organizaciju.
Također je vrijedno napomenuti da je Al-Kaida odavno prestala ciljati civile na Zapadu, od 11. septembra i kasnijih terorističkih napada usmjerenih na tunele podzemne željeznice u Ujedinjenom Kraljevstvu i Španiji 2004. i 2005. godine.
Došlo je do značajne promjene među vođama Al-Kaide, od ciljanja SAD-a do iskorištavanja prilika za postizanje političkih pobjeda koje utječu na američke birače.
Nakon sporazuma u Dohi iz 2020. godine, talibani su odlučni da spriječe bilo koju organizaciju, posebno Al-Kaidu, da pokrene napade na SAD s afganistanske teritorije. To bi značilo da talibanska politika može samo održati aktivnosti Al-Kaide.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
